Vodimo računa o standardu naših građana i uspjeli smo da cijenu električne energije zadržimo na nivou koji je niži nego u većini drugih država, poručuje Đukanović u intervjuu za Regionpress.
U svakom sistemu na kraju se najviše računaju rezultati. Tim se principom, kako kaže, vodi i u upravljanju najvećom energetskom kompanijom u Crnoj Gori Milutin Đukanović, predsjednik Odbora direktora Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i funkcioner Nove srpske demokratije (NSD), jedne od vladajućih političkih partija.
U intervjuu za Regionpress govori o poslovanju EPCG, izazovima sa kojima se kompanija suočava, od vremenskih i hidroloških prilika do drugih problema koji utiču na proizvodnju i poslovanje, kao i o planovima za njen dalji razvoj. Odgovara i na kritike da je na tu poziciju došao iz svijeta politike. Poručuje i da, za sada, neće biti poskupljenja električne energije.
U periodu obilježenom globalnim ekonomskim oscilacijama, inflatornim pritiscima i ubrzanom energetskom tranzicijom, EPCG prolazi kroz jedan od dinamičnijih perioda u svojoj istoriji. Pokretanje velikih investicionih projekata, posebno u oblasti obnovljivih izvora energije, trebalo bi da poveća proizvodne kapacitete kompanije, ali i da dugoročno utiče na energetsku stabilnost Crne Gore i troškove energije za građane i privredu.
Hoce li biti poskupljenja cijene struje u narednom periodu?
-U ovom trenutku nema najava, niti okolnosti koje bi ukazivale na promjenu cijene električne energije. Ukoliko bi se tržišni ili poslovni uslovi u narednom periodu promijenili na način koji bi zahtijevao razmatranje takve odluke, javnost i naši potrošači bili bi o tome pravovremeno i transparentno informisani.
Kada govorimo o formiranju cijene električne energije, važno je podsjetiti da EPCG odluku o cijeni aktivne energije može donijeti u bilo kojem periodu godine, odnosno da takva odluka nije vezana za konkretan datum. Propisana obaveza je da potrošači o eventualnoj promjeni budu obaviješteni najmanje petnaest dana prije njene primjene. Od 1. januara 2023. godine EPCG samostalno donosi odluke o izmjenama cijena električne energije, vodeći računa o tržišnim kretanjima, poslovnim rezultatima kompanije i drugim relevantnim okolnostima.
Pitanje cijene električne energije za nas nikada nije isključivo poslovno ili tržišno pitanje. Prilikom donošenja odluka ove vrste sagledavamo širi kontekst i vodimo računa o njihovom uticaju na građane i privredu. Naš cilj je da pronađemo održivu ravnotežu između stabilnog poslovanja kompanije i interesa naših kupaca.
U tom kontekstu, smatram posebno značajnim što u periodu izraženih inflatornih pritisaka i rasta troškova života cijena električne energije nije bilježila značajniji rast. Njena stabilnost predstavljala je važan faktor očuvanja životnog standarda građana, jer je domaćinstvima omogućila veću izvjesnost u planiranju mjesečnih troškova i ublažila dodatni pritisak na kućne budžete. Upravo takav pristup odražava opredjeljenje EPCG da poslovne odluke donosi odgovorno, vodeći računa istovremeno o dugoročnoj održivosti kompanije i njenoj široj ulozi u društvu.
Koliko EPCG ulaže u obnovljive izvore energije (solarne i vjetroelektrane)?
-EPCG je danas u jednom od najintenzivnijih investicionih ciklusa u svojoj istoriji, a obnovljivi izvori energije predstavljaju jedan od njegovih ključnih stubova. Naš cilj nije realizacija jednog ili dva izolovana projekta, već stvaranje novog, snažnijeg i znatno diverzifikovanijeg proizvodnog portfolija.
Najbolji primjer je Vjetroelektrana „Gvozd“, instalisane snage 54,6 MW, koja je već u probnom radu i doprinosi ukupnoj proizvodnji EPCG. Projektovana godišnja proizvodnja ove elektrane je oko 150 GWh. Istovremeno nastavljamo njen razvoj kroz projekat „Gvozd 2“. Riječ je o dodatnih 21 MW instalisane snage i očekivanoj godišnjoj proizvodnji od 63 GWh, za šta je EPCG sa EBRD-om potpisala kreditni aranžman vrijedan 25 miliona eura. Završetkom Gvozda 2, ovaj vjetroenergetski kompleks dostići će ukupnu instalisanu snagu od 75,6 MW i godišnju proizvodnju od oko 210 GWh, čime postaje najveći vjetroenergetski objekat u Crnoj Gori.
Veoma intenzivan investicioni ciklus imamo i u solarnoj energiji. Solarne elektrane na Kapinom Polju – SE KP L1, SE KP L2 i SE KP B1 – imaju ukupnu instalisanu snagu od 23,36 MWp, a njihovo puštanje u rad planirano je do kraja tekuće godine. Projekat SE Kapino Polje B2 (28,88 MWp) biće završen do 30.06.2027. godine. Pored toga, tokom ove godine nastavlja se realizacija projekta Solari 5000+, od kojeg se do kraja godine očekuje približno 20 MW novih kapaciteta. Radi se i na SE Željezara, instalisane snage 12,98 MWp, kao i na projektima solarnih elektrana na branama Vrtac (istok 2.28 MWp + zapad 0.8 MWp), Slano (2 MWp) i Krupac (1 MWp).
Za razvoj navedenih projekata iz domena solarne energije, do sada je uloženo 25 miliona evra sopstvenih sredstava. Ukupna snaga pobrojanih projekata je 95,87 MWp, a očekivana godišnja proizvodnja 124.518 GWh.
Posebno važnu razvojnu dimenziju predstavlja strateško partnerstvo sa MASDAR-om, s kojim smo započeli saradnju sa ciljem razvoja do 2 GW kapaciteta iz obnovljivih izvora energije u Crnoj Gori. Kao prvi projekti definisane su solarne elektrane Štedim i Krupac, a paralelno se razmatra i zajednički razvoj pumpno-akumulacionih hidroenergetskih kapaciteta ukupne snage veće od 400 MW.
Međutim, razvoj velikog broja solarnih i vjetroelektrana mora biti praćen i razvojem sistema za skladištenje energije. Zato EPCG paralelno radi na projektima baterijskih postrojenja – BESS, koji predstavljaju važnu dopunu ovom investicionom ciklusu. Njihova uloga je da omoguće skladištenje energije u periodima kada je ima u višku i njeno korišćenje odnosno plasman kada je sistemu najpotrebnija i kada su tržišne cijene povoljnije.
Prva dva BESS postrojenja planirana su u krugu Željezare u Nikšiću. Svako će imati snagu od 30 MW i kapacitet od 120 MWh, odnosno zajedno 60 MW snage i 240 MWh kapaciteta. EPCG paralelno priprema dva modela realizacije ovih projekata – sopstvene projekte kroz nabavku i izgradnju baterijskih postrojenja uz model dobavljačkog finansiranja, kao i model strateškog partnerstva za razvoj dodatnih BESS kapaciteta.
Baterijski sistemi su posebno značajni zato što sa rastom proizvodnje iz sunca i vjetra omogućavaju veću fleksibilnost elektroenergetskog sistema i efikasnije upravljanje proizvedenom energijom. Drugim riječima, nije dovoljno samo izgraditi nove megavate – potrebno je stvoriti sistem koji će omogućiti da se ta energija optimalno koristi.
Kada sve ove projekte posmatramo zajedno – Gvozd i Gvozd 2, solarne elektrane na Kapinom Polju, projekat Solari 5000+, SE Željezara, projekte na branama, partnerstvo sa Masdarom i razvoj baterijskih sistema – jasno je da više ne govorimo samo o planovima za energetsku tranziciju. Govorimo o elektranama koje već proizvode, projektima koji se realizuju i infrastrukturi koja treba da omogući da novi obnovljivi izvori budu maksimalno iskorišćeni.
Svaki novi megavat iz domaćih obnovljivih izvora, zajedno sa kapacitetima za skladištenje energije, znači više sopstvene energije, manju izloženost uvozu i tržišnim oscilacijama i, dugoročno, veću energetsku sigurnost Crne Gore.
Tradicionalno najveći izazov jeste zavisnost proizvodnje od hidroloških prilika
Koji su najveći izazovi sa kojima se kompanija trenutno suočava?
-EPCG posluje u periodu veoma intenzivnih promjena u evropskoj energetici. Istovremeno moramo da obezbijedimo sigurnost snabdijevanja građana i privrede, očuvamo finansijsku stabilnost kompanije, realizujemo veliki investicioni ciklus i prilagođavamo proizvodni portfolio zahtjevima energetske tranzicije.
Jedan od tradicionalno najvećih izazova jeste zavisnost proizvodnje od hidroloških prilika. To smo jasno vidjeli i ove godine – izuzetno povoljna hidrologija u prvom kvartalu značajno je doprinijela proizvodnji i poslovnom rezultatu, dok su izrazito nepovoljne hidrološke prilike u drugom kvartalu dovele do smanjenja proizvodnje hidroelektrana i direktno uticale na finansijski rezultat.
Drugi veliki izazov jeste budućnost Termoelektrane Pljevlja. Termoelektrana ima izuzetno veliki značaj za sigurnost elektroenergetskog sistema Crne Gore, a istovremeno se moramo prilagođavati sve strožim evropskim pravilima u oblasti emisija i cijene ugljenika. Ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja završena je u funkcionalnom smislu i novi ekološki sistemi su pušteni u rad, dok vrijednost ukupnog paketa radova, koji obuhvata ekološku rekonstrukciju, adaptaciju kotla i dimnjaka i povezane projekte, iznosi približno 75 miliona eura.
Važeći Nacionalni energetski i klimatski plan kao procijenjeni rok za izlazak TE Pljevlja iz pogona predviđa 2041. godinu. Međutim, stvarna dinamika njenog daljeg rada zavisiće od više međusobno povezanih faktora – prije svega od sigurnosti snabdijevanja električnom energijom, toka procesa pravedne tranzicije, izgradnje novih energetskih kapaciteta koji će nadomjestiti postojeću proizvodnju, kao i od evropskog regulatornog okvira. Za nas je ključno da taj proces bude pažljivo planiran i dugoročno održiv. Drugim riječima, nije dovoljno odrediti trenutak gašenja Termoelektrane, već je neophodno prethodno obezbijediti nove, stabilne i pouzdane izvore koji će preuzeti njen dio proizvodnje.
Poseban izazov u tom procesu predstavlja CBAM mehanizam, čija je puna primjena počela 1. januara 2026. godine. EPCG nije neposredni obveznik CBAM-a, ali se trošak ovog mehanizma praktično reflektuje na cijenu električne energije koja se iz Crne Gore plasira na tržište Evropske unije. Tokom prvog kvartala, zahvaljujući izuzetno povoljnoj hidrologiji i količini padavina koja je bila oko 80 odsto iznad normale, realizovali smo prodaju od približno 500 GWh električne energije. Najveći dio te količine plasiran je na regionalnim tržištima kroz različite ugovorne aranžmane koji ne podliježu dodatnom trošku po osnovu CBAM-a. Istovremeno, 27 GWh prodato je direktno na CROPEX berzi, a po tom osnovu očekujemo trošak od oko milion eura tokom 2027. godine.
Dakle, izazov za EPCG nije samo proizvodnja dovoljne količine električne energije. Moramo istovremeno upravljati hidrologijom, tržišnim rizicima, budućnošću termoenergetike, CBAM-om i procesom dekarbonizacije, a da pri tome sigurnost snabdijevanja i finansijska stabilnost kompanije ne budu ugroženi.
Naš odgovor na sve te izazove jeste ubrzana diverzifikacija proizvodnje – nove solarne i vjetroelektrane, modernizacija hidroenergetskih kapaciteta i razvoj baterijskih sistema za skladištenje energije. Na taj način EPCG postepeno smanjuje zavisnost i od hidroloških oscilacija i od jednog dominantnog proizvodnog izvora, gradeći stabilniji, fleksibilniji i dugoročno održiv elektroenergetski sistem.
Svaki novi megavat proizveden iz domaćih izvora znači veću sigurnost snabdijevanja
Kako planirate da smanjite gubitke u proizvodnji i distribuciji električne energije?
-Kada govorimo o EPCG, za nas je ključno pitanje prije svega kako da povećamo, diversifikujemo i učinimo pouzdanijom sopstvenu proizvodnju električne energije. Svaki novi megavat proizveden iz domaćih izvora znači veću sigurnost snabdijevanja, manju potrebu za uvozom i manju izloženost kompanije i države poremećajima i visokim cijenama na regionalnom i evropskom tržištu.
Upravo zato insistiramo na diversifikaciji proizvodnog portfolija. Crna Gora više ne smije da zavisi od nekoliko velikih proizvodnih objekata i od toga kakva će biti hidrologija u određenoj godini. Naš odgovor su novi solarni i vjetroenergetski kapaciteti, modernizacija postojećih hidroelektrana, uz očuvanje pouzdanosti postojećih proizvodnih objekata, kao i razvoj baterijskih sistema za skladištenje energije.
Takav pristup treba da nam omogući da proizvodnju učinimo stabilnijom i fleksibilnijom tokom cijele godine. Kada imate kombinaciju hidroenergije, termoenergije, sunca i vjetra, a tome dodate i baterijske sisteme koji omogućavaju skladištenje i optimalnije korišćenje proizvedene energije, dobijate znatno otporniji i efikasniji proizvodni sistem. To je pravac u kojem EPCG ide.
Kada je riječ o distributivnoj mreži i gubicima u distribuciji, važno je napraviti jasnu razliku u nadležnostima. Upravljanje distributivnim sistemom je u nadležnosti CEDIS-a, a ne EPCG kao matične kompanije, tako da operativne mjere i konkretne projekte u toj oblasti treba posmatrati prvenstveno kroz aktivnosti CEDIS-a.
Međutim, CEDIS je dio EPCG Grupe i potpuno je jasno da ima našu punu podršku u realizaciji svih razvojnih i investicionih projekata koji doprinose očuvanju, modernizaciji i jačanju distributivne mreže. Razvoj novih proizvodnih kapaciteta mora pratiti i razvoj mrežne infrastrukture koja je sposobna da prihvati sve veći udio energije iz novih, posebno obnovljivih izvora.
Zato na proizvodnju i mrežu gledamo kao na djelove istog procesa: EPCG intenzivno radi na tome da Crna Gora dobije više domaće i diversifikovane proizvodnje, dok CEDIS, u okviru svojih nadležnosti, radi na pouzdanosti i razvoju distributivnog sistema. Zajednički cilj je snažniji, stabilniji i efikasniji elektroenergetski sistem Crne Gore.
Da li će biti novih investicija i otvaranja radnih mjesta?
-Nove investicije nijesu nešto što tek najavljujemo – one se već realizuju. Širenje proizvodnog portfolija EPCG kroz solarne i vjetroelektrane, modernizaciju postojećih proizvodnih kapaciteta, razvoj baterijskih sistema i pripremu novih hidroenergetskih projekata pokazuje pravac kojim će se kompanija kretati i u narednom periodu.
Dosadašnja iskustva sa projektima koje smo već pokrenuli pokazuju da investicioni ciklus u energetici, osim novih megavata, otvara i prostor za nova znanja, nove stručne profile, angažovanje domaće radne snage i nove mogućnosti za zaposlenje. To je izuzetno važna dimenzija energetske tranzicije, jer želimo da njene benefite građani osjete neposredno – ne samo kroz energetski sistem, već i kroz mogućnost zaposlenja, stručnog usavršavanja i ličnog i profesionalnog razvoja.
Upravo zbog toga posebno insistiramo da velika međunarodna partnerstva ne donose samo kapital i tehnologiju, već i transfer znanja. Želimo da naši ljudi učestvuju u razvoju, izgradnji i kasnijem upravljanju novim energetskim objektima i da znanje koje stičemo kroz ove projekte dugoročno ostane u Crnoj Gori.
Siguran sam da je to putanja kojom treba nastaviti i u budućnosti, jer je riječ o procesu u kojem svi mogu biti na dobitku.
Energetske kompanije dobijaju nove proizvodne kapacitete, diverzifikovaniji portfolio i veću otpornost na hidrološke, tržišne i druge poremećaje. Veća sopstvena proizvodnja istovremeno znači manju potrebu za nabavkom električne energije na tržištu u periodima kada su cijene visoke, a time i stabilniju osnovu za dugoročno poslovanje i nove investicije.
Građani, sa druge strane, dobijaju nove mogućnosti za zaposlenje, sticanje znanja i lični i profesionalni napredak, ali i ono što je osnovna obaveza jednog nacionalnog energetskog sistema – pouzdano snabdijevanje električnom energijom. Uz to, veoma je važno da smo, uprkos snažnom investicionom ciklusu i turbulentnim godinama na evropskom energetskom tržištu, uspjeli da vodimo računa o standardu naših građana i da cijenu električne energije zadržimo na nivou koji je niži nego u većini drugih država.
Zato energetsku tranziciju ne posmatramo samo kao zamjenu jednog izvora energije drugim. Ona treba da bude razvojna šansa Crne Gore – da donese nove elektrane i veću energetsku sigurnost, ali istovremeno i nova znanja, kvalitetna radna mjesta i nove prilike za naše građane.
Ako uspijemo da ostvarimo sve te ciljeve zajedno, onda imamo model u kojem zaista svi dobijaju: EPCG postaje snažnija i konkurentnija kompanija, Crna Gora energetski sigurnija država, a građani neposredno osjećaju ekonomske i razvojne koristi tog procesa.
EPCG prati tehnološke promjene
Kako EPCG planira da unaprijedi korisničke servise i digitalne usluge za građane?
-Korisnik je u centru našeg poslovanja i mislim da je EPCG već pokazala da veoma dobro razumije duh vremena, promjene u načinu života i sve veća očekivanja građana kada je riječ o dostupnosti, brzini i kvalitetu usluga.
To se najbolje vidi kroz konkretne stvari koje smo već uradili. Novi i savremeniji sajt EPCG, novi i osavremenjeni načini plaćanja, kao i snažna aplikacija, omogućavaju našim kupcima da veliki broj svakodnevnih obaveza završe jednostavno, brzo i digitalno. Time pokazujemo da pratimo tehnološke promjene, ali prije svega da razumijemo šta je našim kupcima potrebno.
Posebno smo zadovoljni načinom na koji EPCG danas komunicira sa građanima. Trudimo se da informacije budu pravovremene, jasne i lako dostupne, da javnost bude upoznata sa našim projektima i aktivnostima i da kupci imaju pouzdane kanale preko kojih mogu dobiti informacije koje su im potrebne. Savremeni digitalni alati samo dodatno jačaju tu neposrednu i kvalitetnu komunikaciju koju smo izgradili sa našim korisnicima. Razumije se da pratimo promjene u tom pogledu, osluškujemo potrebe naših korisnika i, shodno tome, prilagođavamo i način na koji gradimo i unapređujemo komunikaciju s njima.
Za nas digitalizacija nije sama sebi cilj. Ona je sredstvo da kompanija bude još bliža građanima. Zato ćemo ono što smo već izgradili nastaviti da nadograđujemo novim funkcionalnostima i savremenim rješenjima, prateći potrebe naših kupaca i tehnološki razvoj.
Ali odnos prema kupcima ne mjeri se samo kvalitetom digitalnih servisa i komunikacije. Mjeri se i odgovornošću kompanije prema njihovom životnom standardu. EPCG je i tokom godina izražene inflacije i velikih poremećaja na evropskom energetskom tržištu vodila računa o širem društvenom interesu.
Želimo da građani EPCG prepoznaju upravo onako kako je danas gradimo – kao modernu, dostupnu i odgovornu nacionalnu energetsku kompaniju koja pouzdano snabdijeva svoje kupce, kvalitetno komunicira sa njima, prati njihove potrebe i koristi savremene tehnologije da im svoje usluge učini što jednostavnijim i dostupnijim.
Šta se preduzima da se obezbijedi energetska nezavisnost Crne Gore?
-Energetska nezavisnost Crne Gore za EPCG prije svega znači povećanje sopstvene proizvodnje, njenu diversifikaciju i stvaranje sistema koji će biti dovoljno stabilan i fleksibilan da što manje zavisi od uvoza električne energije i poremećaja na međunarodnom tržištu. Upravo tome je usmjeren investicioni ciklus o kojem smo govorili.
Naš odgovor je, dakle, vrlo konkretan: gradimo nove izvore energije, modernizujemo postojeće i istovremeno stvaramo uslove da energijom koju proizvedemo upravljamo što efikasnije.
Zbog toga su projekti o kojima smo već govorili – od Vjetroelektrane Gvozd i Gvozda 2, preko solarnih elektrana na Kapinom Polju, projekta Solari 5000+, SE Željezara i drugih solarnih projekata, do strateškog partnerstva sa Masdarom – mnogo više od pojedinačnih investicija. Zajedno, oni predstavljaju proces stvaranja šire i raznovrsnije domaće proizvodne baze. Svaki novi megavat koji proizvedemo u Crnoj Gori smanjuje potrebu da tu energiju uvozimo, posebno u periodima kada su cijene na tržištu visoke.
Istovremeno, kao što smo govorili i kada je riječ o izazovima sa kojima se EPCG suočava, energetska nezavisnost podrazumijeva da ne možemo zavisiti samo od jednog izvora niti od jednog proizvodnog scenarija. Hidrologija može biti izuzetno povoljna, ali može biti i veoma loša. Termoelektrana Pljevlja danas ima veliki značaj za sigurnost snabdijevanja, ali se istovremeno suočavamo sa procesom dekarbonizacije, evropskim pravilima i CBAM mehanizmom. Zato moramo pravovremeno stvarati nove kapacitete koji će dugoročno omogućiti sigurnu energetsku tranziciju.
Tu poseban značaj imaju baterijski sistemi i budući kapaciteti za skladištenje energije. Razvoj solarnih i vjetroelektrana mora biti praćen mogućnošću da energiju sačuvamo kada je ima u višku i koristimo je onda kada je sistemu najpotrebnija. Upravo kombinacija različitih izvora – hidroenergije, termoenergije, sunca i vjetra – sa sistemima za skladištenje daje nam veću fleksibilnost i sigurnost.
U tom kontekstu treba posmatrati i strateško partnerstvo sa Masdarom, koje otvara mogućnost razvoja do 2 GW kapaciteta iz obnovljivih izvora, ali i razmatranja pumpno-akumulacionih hidroenergetskih kapaciteta ukupne snage veće od 400 MW. To pokazuje da razmišljamo dugoročno – ne samo o tome koliko ćemo novih megavata izgraditi, već i kako ćemo njima upravljati i kako ćemo obezbijediti stabilnost sistema.
Dakle, put ka većoj energetskoj nezavisnosti Crne Gore vidimo kroz više domaće proizvodnje, njenu diversifikaciju, skladištenje energije i postepeno smanjivanje zavisnosti od uvoza. To je suština svih investicija o kojima smo govorili i odgovor EPCG na izazove koje donose tržište, hidrologija i evropska energetska tranzicija.
Naš cilj je da Crna Gora ima dovoljno sopstvene energije da građanima i privredi možemo obezbijediti pouzdano snabdijevanje, uz što manju izloženost spoljnim poremećajima. To je, u konačnom, i suština energetske sigurnosti i nezavisnosti jedne države.
Na kritike odgovaram dobrim i konkretnim rezultatima
Kako odgovarate na kritike u vezi sa transparentnošću poslovanja i javnim nabavkama?
-EPCG je najveća energetska kompanija u državi, upravlja resursima od nacionalnog značaja i realizuje veoma obiman investicioni ciklus, tako da je sasvim prirodno da naše poslovanje bude pod posebnom pažnjom javnosti. Mi to ne doživljavamo kao problem – naprotiv, smatramo da kompanija ovog značaja mora biti spremna da svoje odluke, projekte i rezultate predstavi javnosti.
Kada govorimo o transparentnosti, za nas su najbolji odgovor konkretni rezultati, jasne procedure i projekti čija je realizacija provjerljiva. EPCG danas sarađuje sa nekim od najznačajnijih međunarodnih finansijskih i energetskih institucija i kompanija, a takva partnerstva sama po sebi podrazumijevaju veoma zahtjevne standarde poslovanja, finansiranja i realizacije projekata.
Dobar primjer je saradnja sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj – EBRD, sa kojom je za projekat Gvozd 2 potpisan kreditni aranžman vrijedan 25 miliona eura. Nabavka vjetrogeneratora i ostali segmenti projekta realizuju se kroz definisane procedure, a ugovor za vjetrogeneratore potpisan je sa renomiranom njemačkom kompanijom Nordex.
Slično je i sa njemačkom razvojnom bankom KfW, sa kojom je potpisan kreditni aranžman vrijedan 40 miliona eura za projekat ugradnje agregata A8, snage 58,5 MW, u HE Perućica. Tenderski postupak za izbor izvođača za projektovanje, isporuku i ugradnju agregata sprovodi se u skladu sa smjernicama KfW banke. To su međunarodne institucije sa vrlo jasnim i zahtjevnim pravilima i standardima i činjenica da sa njima realizujemo velike investicione projekte dovoljno govori o kredibilitetu EPCG kao partnera.
Tu su i strateška partnerstva sa kompanijama kao što su Masdar i EDF, kao i saradnja sa drugim renomiranim međunarodnim partnerima. Ozbiljne svjetske kompanije i finansijske institucije prije ulaska u ovakve projekte veoma detaljno analiziraju partnera, projekte i poslovni okvir u kojem treba da investiraju.
Naravno, u kompaniji veličine EPCG uvijek postoji prostor da se standardi dodatno unapređuju i mi ćemo to nastaviti da radimo. Ali važno je da se o transparentnosti ne govori samo na nivou percepcije, već kroz činjenice.
A činjenice su da EPCG realizuje velike projekte, obezbjeđuje međunarodno finansiranje, prolazi procedure renomiranih evropskih finansijskih institucija i privlači globalne energetske kompanije kao partnere. To je za nas veoma važna potvrda da EPCG ima institucionalni i poslovni kredibilitet.
Zato na svaku argumentovanu kritiku gledamo ozbiljno, ali na kritike najbolje odgovaramo onim što je provjerljivo – procedurama, rezultatima, realizovanim projektima i partnerima koji su spremni da zajedno sa EPCG ulažu u budućnost crnogorske energetike.
Koju poruku biste poslali građanima i zaposlenima o budućnosti EPCG?
-Moja poruka je prije svega poruka optimizma i povjerenja u budućnost EPCG. Imamo snažnu kompaniju, izuzetno vrijedne energetske resurse, znanje i iskustvo naših zaposlenih i, što je posebno važno, veoma ambiciozan investicioni ciklus koji već daje konkretne rezultate.
Nakon dugog perioda u kojem Crna Gora nije dobijala dovoljno novih velikih proizvodnih kapaciteta u državnom vlasništvu, danas imamo projekte koji iz planova prelaze u realizaciju i proizvodnju. Vjetroelektrana Gvozd već doprinosi proizvodnji, slijedi Gvozd 2. Razvijamo čitav niz solarnih elektrana – Solari 3000+ i 500+, Solari 5000+, solarne elektrane na Kapinom Polju te na branama Vrtac, Krupac i Slano, kao i SE Željezara – ulažemo u modernizaciju hidroenergetskih kapaciteta, sproveli smo ekološku rekonstrukciju TE „Pljevlja“, čime joj je produžen radni vijek, uz poštovanje relevantnih međunarodnih standarda, a pripremamo baterijske sisteme za skladištenje energije. Istovremeno, kroz saradnju sa velikim međunarodnim partnerima otvaramo prostor za projekte koji mogu značajno promijeniti energetsku sliku Crne Gore.
Zato budućnost EPCG vidim kao budućnost kompanije koja proizvodi više, iz sve većeg broja različitih izvora, koja je manje izložena hidrološkim i tržišnim poremećajima i koja predstavlja još snažniji oslonac energetske sigurnosti i ekonomskog razvoja Crne Gore.
Naši zaposleni u tom procesu imaju posebno mjesto. Tehnologije se mijenjaju, grade se novi proizvodni objekti i otvaraju nove oblasti poslovanja, ali znanje, iskustvo i posvećenost ljudi ostaju jedan od najvažnijih resursa EPCG. Energetska tranzicija zato za naše zaposlene treba da predstavlja priliku za sticanje novih znanja, profesionalni razvoj i aktivno učešće u stvaranju jedne moderne energetske kompanije.
Građanima želim da poručim da sve što radimo u konačnom mora imati vrijednost i za njih. Novi megavati, nove elektrane i veliki investicioni projekti nijesu sami sebi svrha. Njihov cilj je da Crna Gora ima više sopstvene energije, pouzdanije snabdijevanje, manju zavisnost od uvoza i snažnu nacionalnu energetsku kompaniju koja će i dalje voditi računa o interesima svojih kupaca.
Naš cilj je, dakle, EPCG koja je istovremeno energetski snažnija, tehnološki modernija, finansijski stabilna i društveno odgovorna. Kompanija koja svoje resurse pretvara u novu vrijednost i koja tu vrijednost vraća Crnoj Gori – kroz investicije, energetsku sigurnost, razvoj i nove prilike za ljude.
Mislim da imamo dovoljno razloga da u budućnost EPCG gledamo sa velikim optimizmom. Pred nama je mnogo posla, ali danas imamo projekte, znanje, partnere i jasnu razvojnu viziju. Na nama je da taj potencijal pretvorimo u još snažniju EPCG i energetski sigurniju Crnu Goru.
U kriznim i nepredvidivim situacijama najbolje se vidi kvalitet upravljanja
U periodu Vašeg dosadašnjeg mandata, EPCG je ostvarivala rekordne prihode, ali je dio javnosti tvrdio da je to prvenstveno posljedica energetske krize i visokih cijena električne energije na evropskom tržištu. Koliki dio uspjeha pripisujete tržišnim okolnostima, a koliki konkretnim odlukama menadžmenta?
-Energetika je djelatnost u kojoj cijene električne energije, hidrologija i raspoloživost proizvodnih objekata direktno utiču na poslovni rezultat. Nekada vam te okolnosti idu u prilog, a nekada predstavljaju veoma ozbiljan izazov.
Međutim, upravo je važno podsjetiti da tokom našeg mandata nijesmo poslovali samo u povoljnim tržišnim okolnostima. Imali smo i periode ekstremno nepovoljnih uslova – nepovoljnu hidrologiju, duže zastoje velikih proizvodnih objekata, potrebu za nabavkom nedostajuće električne energije na tržištu, velike oscilacije cijena, a danas se suočavamo i sa novim izazovima poput CBAM mehanizma i ubrzane evropske energetske tranzicije.
Činjenica da je EPCG i kroz takve periode uspijevala da očuva stabilnost, nastavi investicioni ciklus i odgovorno upravlja svojim obavezama pokazuje da rezultate ne možemo objašnjavati isključivo spoljnim okolnostima. Naprotiv, sposobnost kompanije da iskoristi povoljne tržišne prilike jeste važna, ali je možda još bolji pokazatelj kvaliteta poslovodstva sposobnost da uspješno upravlja kompanijom onda kada okolnosti nijesu povoljne.
Upravo se u kriznim i nepredvidivim situacijama najbolje vidi kvalitet upravljanja – kroz pravovremene odluke, upravljanje rizicima, očuvanje likvidnosti i finansijske stabilnosti i sposobnost da se, uprkos izazovima, ne odustane od razvoja. Smatram da je EPCG u prethodnom periodu pokazala da ima sposobno poslovodstvo koje može da upravlja kompanijom i u dobrim i u veoma zahtjevnim okolnostima.
Za mene je zato mnogo važnije pitanje šta smo uradili sa rezultatima koje smo ostvarivali i šta danas ostaje kao trajna vrijednost EPCG i Crne Gore.
A tu imamo vrlo konkretne rezultate. Danas imamo snažan razvoj solarnih elektrana, zatim VE Gvozd u probnom radu, realizujemo Gvozd 2, ulažemo u modernizaciju hidroenergetskih kapaciteta, završili smo ekološku rekonstrukciju Termoelektrane Pljevlja, pripremamo baterijska postrojenja za skladištenje energije i razvijamo strateška partnerstva sa nekim od najznačajnijih međunarodnih energetskih i finansijskih partnera.
Dakle, povoljne tržišne okolnosti, kada su postojale, nijesmo posmatrali kao priliku za kratkoročan rezultat, već kao mogućnost da EPCG dodatno ojačamo i pokrenemo investicije koje treba da stvaraju vrijednost decenijama. A kada su okolnosti bile nepovoljne, pokazali smo sposobnost da kompanijom upravljamo odgovorno, očuvamo njenu stabilnost i nastavimo razvoj.
Posebno je važno što danas gradimo znatno diverzifikovaniji proizvodni portfolio. Što imamo više energije iz sunca i vjetra, uz postojeće hidroenergetske i termoenergetske kapacitete i buduće sisteme za skladištenje, EPCG postaje manje izložena pojedinačnim spoljnim faktorima. To je rezultat strateških odluka, a ne tržišne slučajnosti.
Istovremeno, odgovorno upravljanje za nas podrazumijeva da finansijska stabilnost i razvoj kompanije ne budu ostvareni na štetu građana. I u periodu visoke inflacije i velikih poremećaja na evropskom energetskom tržištu vodili smo računa o standardu naših kupaca i stabilnosti cijene električne energije.
Prema tome, tržišne okolnosti jesu uticale na pojedinačne poslovne godine i bilo bi neozbiljno tvrditi drugačije. Ali tržište samo po sebi ne gradi elektrane, ne modernizuje postojeće objekte, ne razvija baterijske sisteme, ne zaključuje strateška partnerstva i ne stvara novi proizvodni portfolio. Isto tako, tržište samo po sebi ne može objasniti sposobnost kompanije da prođe kroz periode izrazito nepovoljnih okolnosti i sačuva svoju stabilnost.
To rade ljudi, kvalitetne poslovne odluke i sposobno poslovodstvo.
Zato uspjeh EPCG ne bih mjerio samo rekordnim prihodima iz pojedinih godina. Mnogo važnije mjerilo jeste da li smo i dobre i loše periode iskoristili tako da EPCG danas bude snažnija, modernija, investiciono aktivnija i spremnija za budućnost. Cijenim da rezultati i projekti koje danas realizujemo daju veoma jasan i nedvosmisleno afirmativan odgovor na to pitanje.
Došao sam iz politike, dobio odgovornost i želim da ostavim rezultate
Možete li za kraj ovog razgovora reći, da kada se domaćinski upravlja nacionalnim resursima onda je svima dobro i državi i građanima i da li je pokazatelj toga upravo Vaš rad iako su Vas prozivali da dolazite iz politike?
-Apsolutno vjerujem da odgovorno i domaćinsko upravljanje nacionalnim resursima mora da donosi korist i državi i građanima. Energetika je možda i najbolji primjer za to, jer način na koji danas upravljate resursima određuje ne samo poslovni rezultat kompanije, već i energetsku sigurnost države i kvalitet života građana u godinama i decenijama koje dolaze.
EPCG upravlja resursima koji pripadaju Crnoj Gori i zato naša odgovornost nikada nije bila samo da ostvarimo dobar finansijski rezultat. Naša obaveza je da čuvamo i unapređujemo ono što imamo, da stvaramo nove vrijednosti, da investiramo i da snažnu kompaniju ostavimo generacijama koje dolaze.
Mislim da se upravo kroz ono što danas radimo najbolje vidi šta podrazumijevamo pod domaćinskim upravljanjem. Gradimo nove proizvodne kapacitete, širimo i diversifikujemo proizvodni portfolio, modernizujemo postojeće objekte, ulažemo u obnovljive izvore i sisteme za skladištenje energije, razvijamo velika međunarodna partnerstva i istovremeno čuvamo finansijsku stabilnost kompanije. Pri tome nijesmo zaboravili građane – pouzdano snabdijevanje i odgovoran odnos prema cijeni električne energije ostaju među našim najvažnijim obavezama.
Posebno je važno što investicije koje danas realizujemo ne treba da donesu korist samo EPCG. One treba da znače više domaće proizvodnje i manju zavisnost od uvoza za državu, veću energetsku sigurnost za građane, ali i nove mogućnosti za zapošljavanje, sticanje znanja i profesionalni razvoj naših ljudi. To je suština upravljanja nacionalnim resursom – da vrijednost koju imate pretvarate u novu vrijednost i da korist od toga osjeti šira zajednica.
Što se tiče toga što sam dolazio iz politike, to nikada nijesam skrivao niti smatram da od toga treba praviti bilo kakvu misteriju. Ali politika sama po sebi ne može da vodi energetsku kompaniju, ne može da izgradi elektranu, obezbijedi finansiranje projekta, sačuva stabilnost sistema niti da odgovori na periode izrazito nepovoljnih tržišnih okolnosti. Za to su potrebni znanje, ozbiljan tim, odgovorne odluke i sposobnost upravljanja.
Zato mislim da je mnogo važnije od pitanja odakle je neko došao – šta je uradio dok mu je bila povjerena odgovornost i šta ostavlja iza sebe.
A iza ovog perioda želimo da ostanu konkretni i mjerljivi rezultati: nove elektrane, novi megavati, modernizovani proizvodni kapaciteti, snažniji i diversifikovaniji proizvodni portfolio, ozbiljna međunarodna partnerstva i EPCG koja je spremnija za izazove budućnosti.
Na kraju, o uspješnosti ne treba da sudim ja. Neka o tome govore rezultati. Ali duboko vjerujem da smo pokazali da, kada se nacionalnim resursima upravlja odgovorno, razvojno i domaćinski, korist ne ostaje samo u bilansu jedne kompanije. Ona se vraća državi i građanima kroz investicije, sigurnost snabdijevanja, razvojne mogućnosti i snažniju nacionalnu energetsku kompaniju.
To je EPCG kakvu želimo da ostavimo iza sebe – snažniju nego što smo je zatekli i sposobnu da još više doprinosi razvoju Crne Gore.
Jovanka Raičević Peterović
