Njemačke bezbjednosne službe i policijske agencije — uključujući Saveznu kriminalističku službu (BKA) i Carinsku kriminalističku službu (ZKA) — razvile su i uveliko primjenjuju metodu tajnog praćenja osumnjičenih lica putem popularnih aplikacija za razmjenu poruka.
Iako ove aplikacije koriste „end-to-end“ enkripciju, istražni organi zaobilaze zaštitu bez potrebe za instaliranjem skupih i kontroverznih špijunskih softvera poput Pegasus-a.
Kako funkcioniše nova metoda?
Umjesto probijanja šifrovane veze, službe se fokusiraju na eksploataciju metapodataka i zloupotrebu sistemskih funkcija samih aplikacija.
Službe prije svega koriste eksploataciju metapodataka. Praćenjem vremena slanja poruka, veličine paketa podataka i IP adresa, analitičari sa izuzetnom preciznošću rekonstruišu kompletnu mrežu kontakata bez potrebe za čitanjem samog sadržaja.
Takođe, primjenjuje se i presretanje SMS verifikacija. Korišćenjem presretača na nivou telekomunikacionih operatera, službe presreću SMS kodove za registraciju i kloniraju nalog na sopstvenom uređaju.
Konačno, ključni dio strategije jeste i iskorišćavanje sinhronizacije, odnosno opcija poput WhatsApp Web-a ili Desktop verzija. Koristeći opciju povezivanja dodatnih uređaja, službe tajno uparuju svoj računar ili tablet sa nalogom osumnjičenog, čime u realnom vremenu primaju sve nove poruke.
Primjena u praksi i pravne kontroverze
Njemački istražni organi već su u nekoliko tajnih operacija protiv osumnjičenih za ekstremizam i organizovani kriminal iskoristili pristup verifikacionim kodovima i funkciji povezivanja uređaja. Umjesto instaliranja teških trojanaca na telefone osumnjičenih, istražitelji su putem operatera presretali SMS kodove i tajno spajali sopstvene računare kao „sekundarne uređaje“ na njihove naloge.
Time su u realnom vremenu pratili kompromitujuće prepiske, što je kasnije poslužilo kao ključni dokaz na sudu. Međutim, ova praksa je otvorila veliku pravnu debatu o tome da li je takav način nadzora zakonit bez posebnog sudskog naloga za digitalnu špijunažu.
Zabrinutost stručnjaka za privatnost
Aktivisti za ljudska prava i pravni stručnjaci u Njemačkoj upozoravaju da se ova praksa sprovodi u „sivoj zoni“. Glavna zamjerka jeste to što službe koriste regularne funkcije aplikacija za zaobilaženje zakonskih restrikcija koje inače važe za primjenu klasičnog državnog trojanca.
