U Skupštini Crne Gore danas se održava vanredna sjednica na čijem je dnevnom redu predlog za razrješenje predsjednika parlamenta i lidera NSD Andrije Mandića. Inicijativu je pokrenula DPS uz podršku dijela opozicije. Ovo je ujedno treći put da DPS traži smjenu Andrije Mandića od njegovog stupanja na tu funkciju.
U Skupštini Crne Gore danas bi trebalo da se raspravlja o smjeni predsjdnika parlamenta Andrije Mandića na inicijativu opozicione Demokratske parrtije socijalista (DPS). Inicijativu je DPS je pokrenuo zbog telegrama koji je Mandić uputio porodici preminulog Ratka Mladića, bivšeg generala Vosjke Republike Srpske koga je sud u Hagu osudio za ratne zločine.
Političke pozicije i kalkulacije stranaka
Inicijativa za smjenu ogledalo je dubokih podjela i strateškog pozicioniranja ključnih političkih subjekata u crnogorskom parlamentu.
Najveća opoziciona stranka DPS kroz istupe svojih zvaničnika naglašava da cilj nije kratkoročno preuzimanje vlasti, već jasna civilizacijska i državna provjera karaktera vladajuće većine. Objašnjavajući motive podnošenja ovog predloga, predsjednik DPS-a Danijel Živković je poručio da stranka nije ušla u ovaj proces iz kalkulacija o foteljama, već zbog principijelnog otvaranja pitanja odgovornosti na čelnoj poziciji zakonodavnog doma:
„Nijesmo podnijeli inicijativu za Mandićevu smjenu da bi postali vlast prije izbora, većina u nekoliko minuta može izabrati idućeg predsjednika Skupštine.“
Slične stavove dijelile su i ostale opozicione stranke, upozoravajući na dublje ideološke posledice ovakvog rukovođenja parlamentom. Predsjednik Socijaldemokrata i poslanik Damir Šehović naglasio je u svom obraćanju da današnje izjašnjavanje predstavlja civilizacijsku raskrsnicu za društvo:
„Danas se odlučuje o vrijednostima na kojima treba da počiva Crna Gora – da li je ovo građanska, antifašistička i evropska država, ili društvo koje normalizuje veličanje ratnih zločinaca.“
Sa druge strane, unutar vladajuće većine strategije su podijeljene, ali primarno usmjerene na neutralisanje inicijative i očuvanje postojeće arhitekture vlasti. Tako je Demokratska narodna partija (DNP) najavila da neće prisustvovati sjednici niti učestvovati u radu, čime direktno utiče na parlamentarnu aritmetiku i obezbjeđivanje kvoruma, dok ostali subjekti vlasti naglašavaju da se ovakvim temama vještački dižu tenzije.
Odgovarajući na opozicione optužbe i potencijalne manevre u sali, poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović otvoreno je odbacio mogućnost uspjeha inicijative, poručivši da će plan opozicije doživjeti neuspjeh zbog nedostatka osnovnih uslova za rad.
„Za Mandićevu smjenu neće biti kvoruma, a građani Crne Gore dobro vide da je riječ o klasičnom političkom teatru i pokušaju destabilizacije institucija u trenutku kada država ostvaruje najbolje rezultate na putu ka EU.“
Umjereniji dio parlamentarne većine, uključujući Pokret Evropa sad i Demokrate, nalazi se u složenom procjepu između potrebe da očuvaju stabilnost izvršne i zakonodavne vlasti i opreza pred budnim okom međunarodnih partnera. Njihova taktika se bazira na minimiziranju štete, uz ocjenu da je riječ o opozicionom manevru skretanja pažnje sa reformskih procesa i evropskih obaveza države, dok se ishod sjednice i dalje odvija u sjeni političkih nadmudrivanja i provjere stabilnosti unutar vladajućeg saveza.
