Američki predsjednik neće prisustvovati klimatskom samitu u Antaliji, niti će poslati visoke predstavnike svoje administracije. Očekuje se dolazak 19 članova američkog Kongresa, dok će Crnu Goru predstavljati predsjednik Jakov Milatović.
U Antaliji, u Turskoj, od 9. do 20. novembra održava se 31. konferencija Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama (COP31), na kojoj učestvuju predstavnici država, međunarodnih organizacija i stručnjaci iz oblasti zaštite životne sredine.
Na samitu se očekuje učešće više od 100 lidera i visokih predstavnika iz 95 država, kao i predstavnika sedam međunarodnih organizacija, među kojima su Ujedinjene nacije, Evropska komisija i Svjetska banka. Cilj okupljanja je jačanje međunarodne saradnje i usaglašavanje zajedničkih odgovora na sve izraženije klimatske izazove.
Odsustvo Trampa i njegove administracije povezano je sa promjenom američke klimatske politike nakon njegovog povratka u Bijelu kuću i odlukom o povlačenju SAD iz Pariskog klimatskog sporazuma.
Međutim, američko prisustvo neće u potpunosti izostati. Delegacija od 19 članova Kongresa najavila je dolazak u Antaliju, gdje će učestvovati u razgovorima i susretima sa međunarodnim partnerima. Njihovo prisustvo ne predstavlja zvaničnu pregovaračku poziciju američke savezne vlade.
Crnu Goru predstavlja Jakov Milatović
Crnogorsku delegaciju na COP31 predvodi predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji će na Samitu svjetskih lidera predstaviti prioritete države u oblasti zaštite prirodnih resursa, razvoja čiste energije i zelenih investicija.
„Predsjednik će na najvišem međunarodnom nivou predstaviti prioritete Crne Gore, sa posebnim naglaskom na očuvanje prirodnih resursa, razvoj čiste energije, privlačenje zelenih investicija i stvaranje novih ekonomskih mogućnosti za građane. Na marginama Samita, predsjednik Milatović održaće niz bilateralnih susreta sa svjetskim liderima, usmjerenih na jačanje međunarodnih partnerstava, unapređenje političke i ekonomske saradnje i afirmaciju evropske perspektive Crne Gore“, navode u saopštenju iz Kabineta predsjednika.
Globalno zagrijavanje obara rekorde, El Ninjo donosi dodatne rizike
Podaci Svjetske meteorološke organizacije (WMO), objavljeni na početku COP31, pokazuju da se svijet suočava sa nastavkom izuzetno visokih temperatura, ubrzanim topljenjem leda i rastom nivoa mora.
Prema preliminarnim podacima, prosječna globalna temperatura od januara do septembra 2026. bila je oko 1,47 stepeni Celzijusa iznad predindustrijskog nivoa. Period od 2023. do 2026. obuhvata četiri najtoplije godine otkako postoje mjerenja.
Dodatnu zabrinutost izaziva razvoj fenomena El Ninjo, prirodnog klimatskog procesa koji podrazumijeva zagrijavanje površinskih voda u centralnom i istočnom tropskom Pacifiku. Očekuje se da će ovaj fenomen nastaviti da jača i utiče na globalne vremenske prilike tokom 2027. godine.
El Ninjo sam po sebi nije uzrok globalnog zagrijavanja, ali može dodatno povećati prosječne temperature i pojačati rizik od toplotnih talasa, suša, obilnih padavina i poplava. Njegovo djelovanje odvija se u uslovima već zagrijane planete, što povećava mogućnost ekstremnih vremenskih događaja.
Posebno zabrinjava stanje okeana. Svjetska meteorološka organizacija upozorava da je količina toplote akumulirane u okeanima dostigla rekordne vrijednosti, dok je globalni nivo mora takođe na najvišem nivou od početka satelitskih mjerenja 1993. godine. Zagrijavanje vode, zajedno sa topljenjem kopnenog leda, doprinosi porastu nivoa mora.
Ni stanje glečera nije ohrabrujuće. Tokom 2025. godine izgubili su više od 400 milijardi tona leda, što je doprinijelo porastu globalnog nivoa mora za približno jedan milimetar. Sve 19 praćenih glacijalnih regiona zabilježilo je gubitak ledene mase četvrtu godinu zaredom.
Zabrinjavajući su i podaci o koncentraciji gasova sa efektom staklene bašte. Koncentracija ugljen-dioksida u atmosferi tokom 2025. dostigla je oko 426,8 dijelova na milion, što je rekordna vrijednost u savremenim mjerenjima.
Ovi podaci dodatno naglašavaju značaj pregovora u Antaliji i potrebu da države ubrzaju smanjenje emisija štetnih gasova, ulaganja u obnovljive izvore energije i mjere prilagođavanja klimatskim promjenama.
Klimatski izazovi u fokusu samita
Među glavnim temama COP31 su prelazak na čistu energiju, smanjenje emisija štetnih gasova, klimatski otporni gradovi i finansiranje mjera za ublažavanje posljedica klimatskih promjena.
Ovogodišnji skup posebno je usmjeren na sprovođenje ranije preuzetih obaveza i pretvaranje klimatskih obećanja u konkretne rezultate.
Odsustvo zvanične američke administracije, uz dolazak kongresmena i predstavnika saveznih država, jedna je od značajnih političkih okolnosti ovogodišnjeg samita.
