Odluka Vlade o uvođenju viza od 1. novembra za državljane Turske, Rusije i drugih zemalja stvorila masovni pritisak na MUP, dok red održava policija, a posrednici od ranog jutra čekaju umjesto stranaca
Redovi koji počinju da se formiraju u gluvo doba noći, guranja na samom ulazu, fizička blokada vrata od strane policije i svakodnevna napetost — slika je koja već mjesecima ispisuje svakodnevicu ispred Područne jedinice za upravne poslove, državljanstvo i strance Ministarstva unutrašnjih poslova u Podgorici, poznatijoj kao zgrada „Limenka“. Ključni razlog nezabilježenog pritiska stranih državljana na šalterske službe jeste najavljeni početak primjene viznog režima, usklađen sa politikom Evropske unije, u kombinaciji sa rigoroznim odredbama Zakona o strancima.
Ključni povod gužvi: Uvođenje viza od 1. novembra
Odlukom donijetom 23. jula, Crna Gora uvodi vizni režim za državljane Turske, Rusije, Bjelorusije, Kine i Saudijske Arabije u okviru usklađivanja sa viznom politikom Evropske unije. Prema zvanično najavljenim pravilima, primjena novog režima počinje 1. novembra. Strani državljani ovih zemalja mogu još samo do 31. oktobra ulaziti u Crnu Goru bez vize i boraviti do 30 dana po dosadašnjim pravilima. Od 1. novembra za ulazak će im biti neophodna crnogorska viza, osim u slučajevima na koje se budu odnosili predviđeni izuzeci.
Ova odluka natjerala je hiljade stranaca koji već borave u Crnoj Gori da hitno i prije 1. novembra regulišu svoj boravišni status kroz privremeni boravak ili radne dozvole, kako bi izbjegli komplikovane vizne procedure ili napuštanje zemlje.
Trka s vremenom i strah od gubitka statusa
Pored uvođenja viza, dodatni pritisak stvara i rigorozna primjena Zakona o strancima, prema kojoj se zahtjev za produženje privremenog boravka mora podnijeti najkasnije 30 dana prije isteka važeće dozvole. Ukoliko strani državljanin propusti ovaj zakonski rok, službenici MUP-a više ne mogu primiti njegov zahtjev za produženje, čime stranac gubi kontinuitet boravka, ulazi u prekršajni status i primoran je da napusti državu. Kombinacija novog viznog režima i striktnih rokova stvorila je atmosferu panike među desetinama hiljada stranaca u Glavnom gradu.
„Ako ne predam dokumente prije ulaska novog režima i ako uđem u posljednjih 30 dana boravka, gubim sve što sam ovdje gradio. Zato moram stojati ovdje od četiri sata ujutro i nadati se da ću proći pored obezbjeđenja”, navodi jedan od stranih državljana zatečen ispred ulaza u zgradu MUP-a.
Višedecenijski problem i nedostatak kadra
Uzroke sistemskog kolapsa u funkcionisanju šalterskih službi analizirao je i stručnjak za statusna pitanja stranaca i bivši šef Direkcije za strance u MUP-u, Bojan Bugarin, koji je ukazao na drastičan nesrazmjer između infrastrukture i trenutnog broja stranih rezidenata:
„Jedan isti objekat je od prije 30 godina kada je bilo 100 stranaca i sada kada ih u Podgorici imate 15.000. To je višedecenijski problem i trebalo je raditi na otvaranju još jednog objekta, ali pitanje je i kadra, jer je teško naći osobe koji bi mogli stručno i sa dovoljno iskustva da pristupe ovom poslu i pruže usluge kako treba”, istakao je Bugarin.
Kolaps i na primorju: Budva, Bar, Tivat i Kotor
Podgorica nije usamljen primjer administrativne blokade. Veoma slična, na momente i teža situacija bilježi se i u primorskim opštinama sa velikim brojem registrovanih stranih rezidenata i sezonskih radnika.
Područne jedinice MUP-a u Budvi, Baru, Tivtu i Kotoru tokom godine zaprime na hiljade zahtjeva za privremeni boravak i radne dozvole. Na primorju se ispred područnih jedinica stvore jednako dugački redovi u ranim jutarnjim satima, gdje kapaciteti postojećih šalterskih sala, poput one u budvanskom objektu TQ Plaza, jedva odolijevaju svakodnevnom pritisku stranaca koji pokušavaju na vrijeme predati spise.
Policijska kontrola na ulazu i angažovanje posrednika
Zbog ograničenih prostornih i kadrovskih kapaciteta, službenici na ulazu dnevno podijele samo ograničen broj tiketa za predaju dokumenata. U trenutku kada se vrata zgrade otvore, stotine okupljenih pokušavaju istovremeno da uđu, zbog čega službenici Uprave policije moraju fizički da održavaju red i usmjeravaju stranke jednu po jednu.
Pored samih stranih državljana koji žure da predaju spise, ispred zgrade je uočljiva i praksa angažovanja trećih lica. Poznato je da pojedinci, često posrednici ili fizička lica, dolaze u 3-4 sata ujutro, zauzimaju više mjesta u redu i čekaju dok ne dođu klijenti, odnosno stranci koji im plate da čekaju umjesto njih.
MUP: Službenici rade pod maksimalnim opterećenjem
Iz Ministarstva unutrašnjih poslova u više navrata je saopšteno da službenici rade pod maksimalnim opterećenjem i vanrednim kapacitetima, ali da je ogromni priliv zahtjeva prevazišao arhitektonske i kadrovske mogućnosti postojećih objekata širom države.
„Apsolutni prioritet Ministarstva jeste unapređenje servisa i rasterećenje područnih jedinica. Radimo na razvoju i uvođenju e-servisa i digitalnih platformi koje će stranim državljanima i našim građanima omogućiti elektronsko zakazivanje termina i predaju dijela dokumentacije, čime ćemo trajno riješiti problem gužvi ispred šaltera”, poručuju iz MUP-a Crne Gore.
Između evropske vizne politike i kapaciteta na terenu
Slučaj podgoričke „Limenke“ i primorskih filijala u Budvi, Baru, Tivtu i Kotoru oslikava dubok jaz između usklađivanja sa evropskim standardima i realnih kapaciteta državnih institucija. Dok odluka o uvođenju viza od 1. novembra predstavlja nužan korak u procesu pristupanja EU, ona je istovremeno stvorila trku s vremenom na šalterima MUP-a, gdje se stotine stranaca svakodnevno bori za brže rješavanje statusa prije stupanja na snagu novih pravila.
