Početak sanacije nelegalnog odlagališta u hrvatskom Gospiću, gdje se nalazi više desetina hiljada tona raznovrsnog, pa i potencijalno opasnog otpada, podigao je ozbiljnu uzbunu u Bosni i Hercegovini. Ekološke organizacije i građanske inicijative izrazile su duboku sumnju da bi se dio industrijskog i opasnog otpada iz susjedne države mogao tajno preusmjeriti u BiH te spaljivati u domaćim cementarama pod krinkom „alternativnog goriva“.
Dok nadležni u Hrvatskoj nastoje pronaći kapacitete za zbrinjavanje opasnih materijala širom Evrope, javnost u BiH zahtijeva transparentnost i kontrolu granica kako zemlja ne bi postala odlagalište za tuđe ekološke probleme.
Upozorenja aktivista: „Ako dozvolimo uvoz, otvaramo vrata pakla“
Građanske inicijative i udruženja za zaštitu okoline uputili su otvorena pisma nadležnim ministarstvima i Vijeću ministara BiH, tražeći hitan uvid u carinsku i transportnu dokumentaciju, kao i provjeru da li su hrvatske institucije upućivale zahtjeve za prekogranični promet otpada iz Gospića.
Ispred Udruženja „Eko akcija“ Anes Podić je izuzetno oštar u ocjeni opasnosti od nekontrolisanog uvoza takvog materijala za bh. društvo:
„Da bi spalionice i cementare bile ekonomične, potrebne su im goleme količine otpada. Ako dozvolimo uvoz ovakvog otpada, mi otvaramo vrata pakla. Bosna i Hercegovina nema ni centralni registar, niti adekvatan sistem nadzora nad opasnim otpadom, što otvara ogroman prostor za zloupotrebe i ugrožavanje zdravlja svih stanovnika.“
Sumnje u spaljivanje u domaćim kapacitetima
Dodatnu zabrinutost izražavaju i neformalne grupe građana, poput inicijative „Za čist zrak“, koji naglašavaju da zdravlje ljudi ne smije imati cijenu u prekograničnim komunalnim aranžmanima:
„Posebno zahtijevamo odgovor na ključno pitanje: da li postoji mogućnost da je otpad iz Gospića već uvezen u Bosnu i Hercegovinu i spaljen u nekoj od naših cementara? Ovo pitanje ne smije ostati bez odgovora. Zdravlje ljudi ne smije biti cijena prekograničnog zbrinjavanja otpada, niti BiH smije postati deponija za tuđi otpad.“
Sa druge strane, iz lokalnih inicijativa u samoj Hrvatskoj poručuju da je čitav proces sanacije u Gospiću prilično netransparentan. Vjekoslav Bušić iz Inicijative „Gospić je naš dom“ osvrnuo se na sporost i nejasnoće u čitavom lancu zbrinjavanja:
„Nažalost, ovo predstavljamo kao početak sanacije, a vidimo s kakvim poteškoćama radimo sa tek malim dijelom otpada koji bi trebala da ode. Vidimo i reakcije građana u drugim mjestima gdje se ljudi bune. Taj dio postupka i dalje je izrazito netransparentan.“
Dok se ekološki alarmi pale sa obje strane granice, građani i udruženja u BiH očekuju brzu reakciju inspekcijskih organa i Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH kako bi se u potpunosti otklonila svaka mogućnost ilegalnog uvoza opasnih materijala.
