Od oktobra usluge Telekoma skuplje za dva eura: Promjena ugovora bez otpora, građanima novi troškovi, operateru papreni prihodi

Korisnici imaju samo dvije opcije – da raskinu ugovor ili plate račune po novim cijenama koje su utvrđene jednostranom izmjenom ugovora. Od 1. oktobra građani će dobiti još jedan „mali“ trošak u iznosu od dva eura, odnosno 24 za 12 mjeseci. Telekom će od tih korisnika mjesečno naplaćivati oko 52.000 eura više, odnosno oko 624.000 eura na godišnjem nivou.

Telekom Crne Gore od 1. oktobra korisnicima tarifnog paketa Magenta 1 naplaćivaće dodatnih dva eura. O tome su građani putem SMS-a obaviješteni 30. jula. Navodi se da će od 1. oktobra 2026. godine biti izmijenjeni „uslovi utvrđeni pretplatničkim ugovorom za Magenta 1 tarifni paket koji koristite“. Građani koji koriste ove pakete imaju samo dvije opcije – da raskinu ugovor ili da jednostavno plate dva eura. Treća opcija ne postoji jer su ova povećanja oslonjena na Zakon o elektronskim komunikacijama, prema kojem je operater dužan da u roku od najmanje 30 dana prije poskupljenja obavijesti korisnike o izmjenama. Što se tiče eventualnih izmjena ovog zakona kako bi se obezbijedila veća prava građanima, a manja operaterima, za sada ne postoje naznake da će do toga doći, niti da Vlada tako nešto najavljuje. Izvjesno je jedino da će poskupiti računi za Telekomove usluge.

Prema javno dostupnim podacima, Telekom je na kraju prošle godine imao oko 26.000 korisnika Magenta 1 paketa. To znači da će od 1. oktobra od tih korisnika mjesečno naplaćivati oko 52.000 eura više, odnosno oko 624.000 eura na godišnjem nivou.

Ministarstvo ekonomskog razvoja, Telekom i Udruženje za zaštitu potrošača bez odgovora

Regionpress je, upravo zbog pitanja koja se otvaraju povećanjem cijene, prava korisnika i opravdanosti poskupljenja, zatražio odgovore od svih relevantnih strana. Pitanja su poslata Ministarstvu ekonomskog razvoja, Udruženju za zaštitu potrošača (CEZAP) i Telekomu, ali do objavljivanja teksta odgovori nijesu stigli. Ministarstvo i CEZAP pitali smo kako se štite prava građana kada operator jednostrano mijenja ugovorne uslove, dok smo Telekom pitali zbog čega povećava cijenu Magenta 1 paketa.

Odgovore na ovu temu dali su nam v.d. direktora Agencije za elektronske komunikacije (EKIP) Elvis Babačić, advokatica Nina Radulović i ekonomska analitičarka Mila Kasalica – ali iz tri različita ugla. EKIP objašnjava šta korisnik zakonski može da uradi, advokatica kako da zaštiti svoj interes i procijeni isplativost ugovora, dok Kasalica otvara šire ekonomsko pitanje: šta korisnik dobija za veći račun?

Upravo tu se susrijeću stavovi Kasalice i Radulović. Kasalica smatra da povećanje cijene samo po sebi nije dovoljno objašnjenje i postavlja pitanje odnosa „veće za veće“ – ako korisnik plaća više, šta za taj dodatni novac dobija i da li povećanje cijene prati odgovarajuće unapređenje usluge. Radulović, sa druge strane, smatra da potrošač ne treba pasivno da prihvati novu cijenu, već da je povećanje dobar trenutak da preispita ugovor i razmisli sa kojim operatorom uopšte želi da potpiše ili nastavi ugovorni odnos. Drugim riječima, veći račun ne mora automatski značiti i bolju ponudu – korisnik ima pravo da provjeri šta za isti ili manji novac nude drugi operatori.

Telekom je u obavještenju korisnicima naveo da će, uz povećanje pretplate za dva eura, biti povećani i pojedini resursi: 10 GB u zoni EU, broj minuta prema drugim crnogorskim mobilnim mrežama sa 300 na 350, količina interneta sa 300 GB na 350 GB, kao i kvota interneta u zemljama Zapadnog Balkana sa 31 na 32 GB. Ostale karakteristike i pogodnosti Magenta 1 paketa, kako je navedeno, ostaju nepromijenjene.

Telekom je EKIP-u prvi tekst obavještenja dostavio 24. juna, a nakon zahtjeva Agencije da dodatno pojasni prava korisnika koji imaju kupljene uređaje, dopunjenu verziju dostavio je 23. jula. Saglasnost EKIP-a stigla je 24. jula, kazao je za Regionpress v.d. direktora EKIP-a Elvis Babačić.

Kasalica: Skoro pa reketaško ponašanje

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica podsjeća da „svake godine u sred ljeta stižu poruke najširem krugu potrošača o uvećanju pretplate s jeseni“.

„Te poruke, naravno, pristojno kroz poruke izdrobinjaju nebitne rečenice da potrošač ima rok prekinuti ugovor, jer su uslovi nepovoljniji (izmjena pretplate usred ugovora), uz uslovljavajuće ugovorne limite da, ukoliko se koristi bilo koji dio opreme i/ili se nabavio telefon na rate, ne može se ni razmatrati prekidanje ugovora. To su uobičajene rečenice iz praznog u šuplje, a koje se zovu „društvena odgovornost“ za skoro-pa-reketaško ponašanje koje regulatorna agencija odavno u cjelosti toleriše„, ocjenjuje Kasalica.

Napominje da „ovakvo obraćanje potrošačima ne izvrše sve kompanije, nego počne od jedne, a onda se ostale pridruže da slučajno ne uznemire uslove idealno namještene konkurencije oko grickajućih pretplata“.

„Pretplata bilo kojoj kompaniji koja se bavi telekomunikacionom industrijom bi trebalo da je fiksni, nesmanjivi, kao i paralelno neuvećavajući prihod, odnosno rashod potrošačima. Ali se rječnikom telekomunikacionih kompanija to uvijek u praksi završi u stilu „kako napasti džep potrošača i uzeti više nego što nudimo/zaradimo“, ističe Kasalica.

Na pitanje zašto se ovo dešava, Kasalica kaže da je odgovor jednostavan.

„Toliko neveliko povećanje pretplate obezbjeđuje bonuse na kraju godine za uvećane prihode. Tržište u ovoj industriji ostaje vibrantno, ali sporo u rastu. No i dalje nema liderstvo industrijom prema razvoju i konvergenciji sa EU. Osim ako kao potrošači ne treba da to pronađemo na političkim posijelima sa Savjeta stranih investitora o „produktivnim investicijama“. Možda bi nam kao ozbiljnim potrošačima, a to su crnogorski potrošači otkad se od 1997. godine počelo sa razvojem tržišta telekomunikacija u zemlji, trebali razvojno objasniti kakvu to investiciju obezbjeđuje uvećanje pretplate usred ljeta za jesen od dva eura na sve postpaid korisnike-ce? Ili je to pitanje koje ovce sa Balkana ne bi smjele da postavljaju?„, zaključuje Kasalica.

Direktor EKIP-a: Korisnici mogu raskinuti ugovor bez penala

Vršilac dužnosti direktora Agencije za elektronske komunikacije Elvis Babačić objašnjava objašnjava da korisnici koji ne prihvataju promjenu cijene imaju pravo da raskinu ugovor bez dodatnih troškova.

„Krajnji korisnici imaju pravo da raskinu ugovor bez dodatnih troškova nakon obavještenja o jednostranim promjenama ugovorenih uslova koje je predložio operator, osim ako su predložene promjene isključivo u korist krajnjeg korisnika ili su isključivo administrativne prirode i ne utiču negativno na krajnjeg korisnika ili kad su promjene u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom i propisima Evropske unije“, navodi Babačić.

Pravo na raskid ugovora korisnik može ostvariti u roku od 90 dana od prijema obavještenja o jednostranoj promjeni ugovorenih uslova, bez primjene ugovorenog otkaznog roka i bez plaćanja naknade, odnosno penala.

Izuzetak su korisnici koji još otplaćuju uređaj kupljen kod operatora. Njihova obaveza da plate ugovorenu cijenu uređaja ostaje na snazi.

„Korisnici koji u trenutku jednostrane promjene ugovorenih uslova od strane operatora imaju kupljenu terminalnu opremu ili drugi uređaj kod operatora koji još uvijek otplaćuju, moraju platiti ugovorenu cijenu uređaja“, objašnjava Babačić.

Operator je, dodaje, prilikom raskida ugovora dužan da bez naknade ukloni sva ograničenja u vezi sa upotrebom terminalne opreme u mrežama drugih operatora.

Radulović: Povećanje cijene je prilika da korisnik preispita operatora

Advokatica Nina Radulović smatra da korisnik povećanje cijene treba da posmatra kao priliku da uporedi postojeći ugovor sa ponudama konkurencije.

„Kada operator donese odluku o povećanju cijene usluga i o tome obavijesti korisnike, njihovo je da uporede izmijenjene uslove svog ugovora sa uslovima koje na tržištu nude drugi operateri, a imaju pravo da raskinu ugovor ukoliko procijene da im se on više ne isplati, bez plaćanja preostalih mjesečnih pretplata ili naknade zbog prijevremenog raskida“, kaže Radulović.

Ona podsjeća da se pravo na raskid ugovora bez naknade može ostvariti u roku od 90 dana od prijema obavještenja o promijenjenim ugovornim uslovima.

„To korisnicima daje dovoljno vremena da uporede izmijenjene uslove svog ugovora sa uslovima koje na tržištu nude drugi operateri i raskinu ugovor ukoliko procijene da im on više ne odgovara“, navodi Radulović.

Prema njenom mišljenju, korisnici bi ovu mogućnost trebalo da iskoriste i da razmisle da li je operator kojeg su ranije izabrali i dalje najbolji izbor za njihove potrebe.

„Neka ovo bude povod da preispitaju svog operatera i provjere šta nude alternativni provajderi. Svi se oni bore za parče tržišta i s vremena na vrijeme mijenjaju korisničke pakete, ali i unapređuju kvalitet usluge. Uslovi korišćenja su danas sigurno mnogo drugačiji nego kada je svako od nas birao operatera koji možda nije više najpovoljniji u odnosu na potrebe potrošnje“, kaže Radulović.

Dodaje da promjena operatora ne znači nužno i promjenu telefonskog broja, pa korisnik zbog toga ne mora izgubiti postojeće kontakte.

Tri ključne telekomunikacione kompanije

Ekonomska analitičarka Mila Kasalica ističe da tržište telekomunikacione industrije u Crnoj Gori broji tri ključne kompanije, od kojih su dvije realno konkurentne u svim segmentima tržišta (minuti razgovora, data, SMS, složeni paketi, Extra/EON TV i sl.).

„U smislu ekonomije obima za crnogorske prilike, u uporedivim trendovima rasta pojedinih usluga, može im se pridružiti kompanija koja se ekskluzivno bavi uslugama EON TV. Tržište podizvođača za saradnju sa telekomunikacionim kompanijama je razuđeno, rascjepkano, ali žilavo i izdržava skoro pa nategnuto ispunjavanje obaveza tri udarne telekomunikacione kompanije prema njima. Jedna od njih, jer stiže iz privatizacionog projekta, zadržala je i dalje ozbiljne ugovore sa državom, u većini. Jedna od njih nastavlja da ima najkvalitetniji tim inženjera na tržištu. Jedna je lider jer ima snažnu podršku od države – sjevernog susjeda, a inovator je pristupa bazama potrošača. Na tržištu ima još jedna kompanija koja u većini glumi da je subjekt telekomunikacione industrije, jer su marketing-igračkica velikog maloprodajnog lanca, a kako se potrošačima na kasama ne bi obezbjeđivali popusti na potrošnje u korpama/kolicima hrane i ostalih potrepština“, navodi Kasalica.