Glavne vijesti

Na uslovljavanje Hrvatske odgovor međunarodna arbitraža: Plenković ne popušta, Božović odbija pritiske

AI ilustracija

Hrvatski premijer Andrej Plenković poručuje da nema popuštanja, šef hrvatstke diplomatije Gordan Grlić Radman da neće pristati na članstvo dok se ne ispune zahtjevi, a crnogorski ministar pravde Bojan Božović istakao da Crna Gora neće pristati na jednostrano određivanje granice i najavio mogućnost međunarodne arbitraže.

Crna Gora je na pragu završnice evropskih pregovora, ali joj je Hrvatska ponovo pokazala da put do Brisela neće zavisiti samo od ispunjavanja evropskih kriterijuma. Zagreb je odlučio da ne da zeleno svjetlo za zatvaranje još dva pregovaračka poglavlja, čime je dodatno zakomplikovao ambicije Podgorice da pregovore završi do kraja godine.

Bilateralna pitanja blokiraju evropske integracije

Na sjednici Komiteta stalnih predstavnika država članica Evropske unije (COREPER) Hrvatska je blokirala zatvaranje Poglavlja 15 – Energetika, dok je ponovo zaustavila i Poglavlje 14 – Saobraćajna politika. Istovremeno, blokada Poglavlja 31 – Vanjska, bezbjednosna i odbrambena politika traje još od decembra 2024. godine.

Tako je Zagreb, umjesto da podrži napredak susjedne države na osnovu ostvarenih rezultata, još jednom iskoristio mogućnost veta i otvorena bilateralna pitanja stavio u prvi plan evropskog procesa.

Poruka hrvatskih zvaničnika bila je više nego jasna: nema zatvaranja poglavlja dok Crna Gora ne ispuni zahtjeve Zagreba.

Planković: Nema popuštanja

Hrvatski premijer Andrej Plenković juče je otvoreno poručio da Zagreb neće mijenjati svoj stav i da od Crne Gore očekuje ispunjavanje postavljenih zahtjeva.

Govoreći o pitanju nestalih osoba, Plenković je kazao da Hrvatska ima podatke o 14 osoba čiji su identiteti utvrđeni i da očekuje informacije od crnogorskih institucija.

„Neće biti popuštanja, mi smo dosta jasno rekli što očekujemo. Oni tačno znaju naša očekivanja“, poručio je Plenković.

Ni šef hrvatske diplomatije Gordan Grlić Radman nije ostavio mnogo prostora za drugačije tumačenje politike Zagreba. On je poručio da Hrvatska neće pristati na zatvaranje poglavlja ukoliko se ne riješe otvorena pitanja koja smatra važnim.

„Nećemo pristati na članstvo, na zatvaranje poglavlja, ako se ne riješe ta otvorena, vrijednosna pitanja“, kazao je Grlić Radman u Vukovaru.

Takve poruke praktično znače da će Hrvatska nastaviti da koristi svoju poziciju članice Evropske unije kako bi insistirala na rješavanju bilateralnih sporova sa Crnom Gorom, čak i u trenutku kada Podgorica pokušava da privede kraju višegodišnji pregovarački proces.

Božović: Crna Gora neće prihvatiti jednostrana uslovljavanja

Odgovor iz Podgorice stigao je od ministra pravde Bojana Božovića, koji je hrvatskoj strani poslao poruku da Crna Gora neće prihvatiti jednostrano određivanje državne granice niti odustati od svojih pravnih pozicija.

U pismu upućenom državnoj sekretarki Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko-Zgombić, Božović je upozorio da bilateralna pitanja ne bi trebalo koristiti kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora.

Posebno je naglasio da prihvatanje načela Badinterove komisije ne znači i saglasnost Crne Gore sa jednostranim određivanjem konkretne granične linije.

Božović je poručio da je Crna Gora spremna da razgovara o razgraničenju na kopnu i moru i da pripremi nacrt sporazuma koji bi bio predmet usaglašavanja dvije države.

Ukoliko dogovor ne bude moguć, predložio je da se spor iznese pred obostrano prihvatljivu međunarodnu instancu.

Osam zahtjeva Hrvatske

Hrvatska je u oktobru državama članicama EU dostavila dokument sa osam zahtjeva koje, prema stavu Zagreba, Crna Gora treba da ispuni prije članstva u Uniji.

Među njima su pitanje nestalih osoba, procesuiranje ratnih zločina, obeštećenje bivših zatočenika logora Morinj, imovinska pitanja, školski brod „Jadran“ i razgraničenje na području Prevlake.

Dio zahtjeva već je ispunjen, ali su najosjetljivija pitanja i dalje otvorena. Posebno se izdvajaju spor oko broda „Jadran“ i granice na Prevlaci, za koju dvije države nemaju konačno rješenje.

S druge strane, Podgorica insistira da se otvorena pitanja rješavaju bilateralnim razgovorima i u skladu sa međunarodnim pravom, a ne kroz blokiranje evropskog napretka.

Brisel na potezu

Najnoviji potezi Zagreba ponovo otvaraju pitanje koliko bilateralni sporovi mogu uticati na evropsku perspektivu država kandidata i da li će Crna Gora, uprkos ispunjavanju pregovaračkih obaveza, morati da čeka politički dogovor sa susjedom kako bi napredovala ka članstvu.

Od tri poglavlja koja su bila na dnevnom redu COREPER-a, zeleno svjetlo dobilo je samo Poglavlje 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata. Uz ranije odobreno Poglavlje 16 – Porezi, Crna Gora bi na Međuvladinoj konferenciji trebalo da zatvori ukupno dva poglavlja.

To znači da će imati 25 privremeno zatvorenih poglavlja od ukupno 33, dok će osam ostati otvoreno.

Hrvatska je, međutim, pokazala da završnica pregovora neće biti samo pitanje tehničkog ispunjavanja evropskih standarda. Za Podgoricu sada slijedi i politički zahtjevna borba da se bilateralni sporovi riješe bez odricanja od državnih i pravnih pozicija.

Evropski put Crne Gore tako je ponovo suočen sa pitanjem koje prevazilazi tehničke pregovore: da li će se napredak mjeriti ostvarenim reformama ili će ključnu riječ imati bilateralni odnosi i politička volja pojedinačnih članica EU?

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *