Školski brod „Jadran“ nije jedino otvoreno imovinsko pitanje niti jedina imovina koju službeni Zagreb potražuje od Crne Gore, već se radi o ukupnoj vojnoj imovini i svojini čija se vrijednost procjenjuje na više od 2,7 milijardi dolara, poručio je hrvatski ministar vanjskih i evropskih poslova Gordan Grlić Radman.
Ministar Gordan Grlić Radman je, govoreći o otvorenim bilateralnim pitanjima dvije države, istakao da je legendarni školski brod „Jadran“ u javnom diskursu postao svojevrsni „lajt-motiv“, ali da je suštinski problem znatno širi i obuhvata veliku količinu vojne imovine nestale tokom raspada bivše Jugoslavije.
Dokumentovana vojna sukcesija i nestala plovila
„Gdje je sva ona imovina koja je oteta, koja je prodana ili data nekome? Pa to je vojna sukcesija koja je dokumentovana. Mi imamo interaktivne mape, dokumente koji mogu to utvrditi. Jedno su političke izjave, a drugo ono čime raspolažemo. I znamo kada je, u kom trenutku otišlo u Crnu Goru“, istakao je hrvatski šef diplomatije.
On je precizirao da je popis navodno otuđene imovine pedantno vođen i utvrđen još 1991. godine, podsjetivši na drastičnu promjenu statistike uoči i tokom sukoba. Prema njegovim riječima, podaci pokazuju da je 31. maja 1990. godine u Hrvatskoj bilo registrovano oko 207 plovila, dok ih je u Crnoj Gori bilo svega tridesetak, da bi se situacija već godinu dana kasnije potpuno obrnula.
„Imali ste negdje otprilike oko 207 tih plovila, a 30-ak ste imali u Crnoj Gori. I sad imate godinu kasnije gdje je sve obrnuto. Znači, 207 u Crnoj Gori, a 30-ak u Hrvatskoj. Dakle, mi imamo te podatke i to je naša pozicija, ne treba da skupljamo nikakve potpise“, naglasio je Grlić Radman, dodajući da su mnoga plovila i resursi nestajali pod okriljem noći, uključujući i specifične slučajeve poput premještanja jedne podmornice ili vojne bolnice preko trećih država.
Zabrinutost zbog položaja hrvatske manjine i zatiranja identiteta
Pored imovinskih i sukcesijskih pitanja, hrvatski ministar se osvrnuo i na status hrvatske manjine, ističući zabrinutost zvaničnog Zagreba zbog navodnog potiskivanja kulturnog i nacionalnog identiteta.
„Ja vam mogu reći da je to kod nas uvijek prvo pitanje: položaj hrvatskog naroda u Crnoj Gori. I uvijek ističemo da imamo osjećaj da se zatire hrvatski identitet lagano i vrlo diskretno. Evo, recimo, zadnje što je bilo, govor o Dobrotskoj čipki, gdje se, recimo, uopšte ne govori o tome da je ona imala svoje hrvatsko porijeklo“, kazao je Grlić Radman.
On je dodao da bi uvažavanje i institucionalna vidljivost kulturne baštine i katoličke tradicije doprinijele boljem položaju i osjećaju pripadnosti tamošnje manjine.
„Kome to smeta? Pa to samo, čini mi se, pridonosi još boljem psihološkom osjećaju i Hrvata ovdje, i oni se osjećaju, naravno, da su svoji na svome. Imate vodiče u tim turističkim zajednicama gdje ne govore ništa, recimo, o crkvama koje su katoličke, ili se ne govori o nekim drugim spomenicima koje su hrvatska baština, to nije dobro“, kazao je on.
Uslovljavanje evrointegracija i rješavanje otvorenih pitanja
Osvrćući se na proces evrointegracija Crne Gore, Grlić Radman je ponovio stav zvaničnog Zagreba da se poglavlja u pregovorima s Evropskom unijom ne smiju zatvarati isključivo zbog trenutnih geopolitičkih razloga, već da je neophodno suštinski vrednovati ispunjavanje svih kriterijuma, rješavati imovinsko-pravna pitanja, zaštititi prava manjina i slati jasne poruke u pogledu vraćanja oduzete imovine.
