Šef pregovaračkog tima Crne Gore poručio je da evropski napredak države mora zavisiti od ispunjavanja kriterijuma Evropske unije, a ne od prihvatanja hrvatskog predloga o kopnenoj granici. Podgorica je spremna da ponudi novi sporazum o razgraničenju na kopnu i moru.
Crna Gora ne može dozvoliti da se njeno približavanje Evropskoj uniji uslovljava prihvatanjem rješenja o kopnenoj granici koje predlaže Hrvatska, poručio je ministar pravde i šef crnogorskog pregovaračkog tima Bojan Božović.
On je u pismu upućenom državnoj sekretarki Ministarstva vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Andreji Metelko-Zgombić izrazio zabrinutost zbog poruka hrvatskih zvaničnika kojima se otvorena bilateralna pitanja dovode u vezu sa napretkom Crne Gore u pristupnim pregovorima sa Evropskom unijom.
Božović smatra da se rezultati Crne Gore na evropskom putu moraju vrednovati prema ostvarenim reformama i ispunjenim obavezama, a ne prema spremnosti države da prihvati predloge druge strane u bilateralnim sporovima.
„Crna Gora je svoju opredijeljenost za članstvo u Evropskoj uniji potvrdila konkretnim rezultatima i dosljednim ispunjavanjem preuzetih obaveza. Očekujemo da se njen napredak procjenjuje isključivo na osnovu ostvarenih rezultata i utvrđenih evropskih kriterijuma“, naveo je Božović.
Granica mora biti rezultat dogovora dvije države
Govoreći o otvorenom pitanju razgraničenja sa Hrvatskom, Božović je naglasio da Crna Gora poštuje međunarodno pravo i Badinterova načela, ali da to ne podrazumijeva prihvatanje jednostrano utvrđene granične linije.
Prema njegovim riječima, konačno rješenje mora proisteći iz pregovora i sporazuma dvije države, uz uvažavanje njihovih pravnih pozicija i interesa.
Crna Gora je, kako je naveo, spremna da u najskorijem periodu pripremi i hrvatskoj strani dostavi nacrt sporazuma o razgraničenju na kopnu i moru. Taj dokument trebalo bi da posluži kao osnova za dalje usaglašavanje i pronalaženje rješenja prihvatljivog za obje strane.
Ako nema dogovora, predlaže se međunarodna instanca
Božović je iznio i mogućnost da se, ukoliko bilateralni pregovori ne daju rezultat, dvije države zajednički obrate međunarodnoj instanci koju bi obje prihvatile.
Takav pristup, prema njegovoj ocjeni, omogućio bi pravnu sigurnost, ravnopravnost država i dugoročno održivo rješenje spora.
Posebno je upozorio da otvorena pitanja između susjednih država ne bi trebalo koristiti kao sredstvo pritiska u završnoj fazi pristupnih pregovora sa Evropskom unijom.
Podsjetio je i na Deklaraciju Hrvatskog sabora iz oktobra 2011. godine, kojom je zauzet stav da neriješena bilateralna pitanja ne smiju predstavljati prepreku evropskim integracijama država kandidata.
Božović smatra da bi taj princip trebalo dosljedno primjenjivati i u slučaju Crne Gore.
Na kraju je poručio da Podgorica želi da postane članica Evropske unije kao ravnopravna država, uz rješavanje otvorenih pitanja sa susjedima, ali bez odricanja od svojih legitimnih pravnih pozicija.
„Istovremeno, otvoreno bilateralno pitanje ne bi trebalo da se koristi kao sredstvo uslovljavanja u završnoj fazi pristupnih pregovora. Takav pristup nije u skladu sa duhom evropske integracije, načelom dobrosusjedskih odnosa ni principom jednakog tretmana država kandidata“, poručio je Božović.
On je naglasio da Crna Gora i Hrvatska ostaju susjedne i savezničke države koje dijele evropske i evroatlantske vrijednosti, te da je u interesu obje strane da se nesuglasice rješavaju dijalogom, uz međusobno poštovanje.

