Skupština Crne Gore ispunila je jednu od obaveza preuzetih Sporazumom o prevazilaženju parlamentarne krize, usvajanjem izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima i Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost (ANB), kojima se uvodi veća sudska kontrola nad pojedinim mjerama tajnog nadzora i mijenja način formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji. Izmjene su usvojene glasovima 63 poslanika, nije bilo glasova protiv niti uzdržanih.
Vlast i dio opozicije Sporazumom od 7. jula obavezali su se da će do kraja mjeseca usvojiti izmjene ovih zakona, koje su među ključnim reformskim obavezama.
Izmjenama Zakona o Agenciji za nacionalnu bezbjednost predviđeno je da će ubuduće predsjednik Vrhovnog suda odlučivati o odobravanju pojedinih mjera tajnog prikupljanja podataka koje sprovodi ANB.
To se odnosi na pristup posebnim kategorijama ličnih podataka, genetskim i biometrijskim podacima, profilisanju, kao i drugim obradama kojima se značajno zadire u privatnost građana. Takve mjere moći će da budu odobrene isključivo na obrazloženi pisani predlog direktora ANB-a i za svaki pojedinačni slučaj, ukoliko postoji sumnja da je ugrožena nacionalna bezbjednost.
Predviđeno je i da produženje ovih mjera odobrava predsjednik Vrhovnog suda, odnosno sudija koji ga zamjenjuje u slučaju njegove odsutnosti ili spriječenosti.
Zakonom je propisano i da se mjera tajnog nadzora ukida odmah po prestanku razloga zbog kojih je određena, o čemu je direktor ANB-a dužan da u pisanoj formi obavijesti predsjednika Vrhovnog suda.
Izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima mijenja se i način formiranja Komisije za provjeru bezbjednosnih smetnji. Komisiju će ubuduće obrazovati Vlada, na predlog ministra unutrašnjih poslova i uz mišljenje skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu.
Umjesto dosadašnjih pet, Komisija će imati šest članova, a u njen sastav biće uključen i državni tužilac ili zaposleni u Državnom tužilaštvu, kojeg predlaže glavni specijalni tužilac.
