Proljetne nade poljoprivrednika širom Srbije raspršile su se pod udarom višenedjeljnih tropskih talasa i katastrofalne suše koja je ove godine nanijela nenadoknadivu štetu domaćem agraru. Od Banata i Bačke, pa sve do Pomoravlja i južnih krajeva zemlje, ratari i voćari zbrajaju gubitke, dok stručnjaci upozoravaju da bi posljedice mogle znatno uticati na cijene hrane i stabilnost čitavog prehrambenog sektora.
Kukuruz i soja pretrpjeli najveći udarac
Prema prvim procjenama sa terena, najteže su pogođene proljetne kulture. Kukuruz, koji predstavlja okosnicu srpskog izvoza i stočarstva, na mnogim parcelama pretrpio je oštećenja od 50 pa do čak 80 procenata. Slična situacija bilježi se i kod soje i suncokreta, dok su voćarske regije pretrpjele dodatne gubitke zbog smanjenog kvaliteta i manje veličine plodova.
„Zemlja je ispucala, a klipovi kukuruza su ostali prazni i zakržljali. Uložili smo ogromna sredstva u repromaterijal, đubrivo i gorivo, a sada je pitanje da li ćemo uspeti da pokrijemo bar osnovne troškove proizvodnje“, navodi Marko Petrović, ratar iz okoline Sombora.
Proizvodnja pod otvorenim nebom i problem navodnjavanja
Ovogodišnja kriza ponovo je otvorila hronično pitanje sistema za navodnjavanje. Iako Srbija raspolaže značajnim vodnim resursima, procenat obradivog zemljišta koje se navodnjava i dalje je daleko ispod evropskog prosjeka. Stručnjaci ističu da klimatske promjene više ne ostavljaju prostor za odlaganje sistemskih rješenja.
Agroekonomisti upozoravaju da će dramatičan pad prinosa i znatno smanjene količine žitarica direktno oslabiti izvozni potencijal zemlje. Istovremeno, pritisak na stočarstvo postaje sve veći jer će nedostatak i poskupljenje stočne hrane, poput silaže i kukuruza, neminovno dovesti do daljeg smanjenja već ugroženog stočnog fonda. Na sve to, ozbiljno je ugrožena i finansijska likvidnost gazdinstava, pa mnogim poljoprivrednicima prijeti ulazak u dugove zbog nemogućnosti vraćanja kredita uzetih za proljetnu sjetvu.
Očekuje se reakcija države
Udruženja poljoprivrednika već apeluju na nadležne institucije i Ministarstvo poljoprivrede za uvođenje vanrednih mjera i proglašenje stanja elementarne nepogode u najugroženijim opštinama. Među zahtjevima se nalaze moratorijumi na poljoprivredne kredite, subvencionisanje dizel goriva, kao i direktna finansijska pomoć za najugroženija gazdinstva.
Pred srpskim agrarom je izuzetno teška jesen, a dugoročni opstanak primarne proizvodnje zavisiće od brzine sistemske podrške i sposobnosti sektora da se prilagodi sve ekstremnijim vremenskim uslovima.
