Dok geopolitičke tenzije između Vašingtona i Teherana ponovo dostižu tačku usijanja, sva pažnja vojno-obavještajnih krugova usmjerena je ka centralnom Iranu. Američki predsjednik Donald Tramp otvoreno je zaprijetio udarom na podzemni kompleks ispod planine Kramp (Kuh-e Kolang Gaz La), poručujući da će SAD „veoma uskoro i izuzetno snažno“ gađati ovu lokaciju.
Dok Teheran upozorava da bi svaki novi napad značio nesmotreno širenje rata u regionu, javnost se pita — šta se zapravo krije u utrobi planine čije ime u prevodu znači „Kramp“?
Tvrđava ukopana u stijenu: Šta se nalazi ispod planine?
Planina Kramp nalazi se u provinciji Isfahan, svega nekoliko kilometara južno od poznatog iranskog nuklearnog kompleksa Natanc. Izgradnja ovog objekta započela je krajem 2020. godine, nakon što je sabotažom uništen prethodni nadzemni pogon za sklapanje centrifuga. Teheran je tada obavijestio Međunarodnu agenciju za atomsku energiju (IAEA) da u masivu gradi novu, bezbjedniju halu.
Međutim, analize satelitskih snimaka koje su sproveli vodeći svjetski instituti, poput Instituta za nauku i međunarodnu bezbjednost (ISIS), otkrivaju da se ne radi o običnom skladištu:
- Dubina bez presedana: Objekat je ukopan na dubini između 80 i 100 metara ispod čvrste stijene, što ga čini znatno dubljim čak i od ozloglašenog postrojenja Fordo.
- Armirana infrastruktura: Kompleks posjeduje nekoliko tunelskih ulaza ojačanih betonskim slojevima, masivni bezbjednosni pojas i sopstvene sisteme za ventilaciju, snabdijevanje energijom i hlađenje.
- Nepristupačnost inspekcijama: Inspektorima IAEA nikada nije odobren pristup ovoj lokaciji, zbog čega je obaveštajni rad primarno oslonjen na satelite i tajne izvore.
Sumnje obavještajaca: Da li se tamo čuvaju centrifuge?
Nakon serije vojnih udara u kojima su oštećena glavna nuklearna postrojenja u Natancu, Isfahanu i Fordou, američke i izraelske obavještajne službe vjeruju da je Iran pokušao da spasi ključne komponente svog programa.
Izraelski izvori navode da je Teheran pod zemlju premjestio hiljade naprednih centrifuga i dio svojih zaliha uranijuma obogaćenog do 60% čistoće — što je korak do materijala potrebnog za izradu atomskog oružja.
S druge strane, sam predsjednik Tramp zauzeo je donekle uzdržaniji, ali i dalje agresivan stav. On je izjavio da Vašington prati situaciju i da nema zvaničnu potvrdu da su centrifuge već u funkciji, ali je podvukao suštinu američke strategije:
„Nije stvar samo u centrifugama — pratimo materijal. Ali ako posumnjamo da se tamo obnavlja nuklearni program, udarićemo na tu lokaciju i tu oni ne mogu ništa da učine.“ — Donald Tramp
Vojna dilema: Može li se uništiti objekat na toj dubini?
Vojni analitičari upozoravaju da bi eventualni napad na planinu Kramp bio izuzetno složen zadatak, čak i za najsavremeniji američki arsenal.
- Ograničenja avio-udara: Najmoćnije američke vođene bombe za probijanje bunkera (GBU-57 Massive Ordnance Penetrator) dizajnirane su da probiju oko 60 metara zemlje ili armiranog betona. Zbog toga mnogi stručnjaci sumnjaju da bi klasični vazdušni udari mogli u potpunosti da unište sam core objekta ukopan preko 100 metara duboko.
- Taktičke alternative: Umjesto direktnog uništenja podzemnih hala, strategija SAD i Izraela mogla bi se usmjeriti na urušavanje ulaznih tunela, uništenje ventilacionih šahtova i prekid elektronskih i energetskih vodova, čime bi postrojenje postalo potpuno nefunkcionalno.
- Opcija kopnenih operacija: Pojedini izvještaji navode da bi za potpuno onesposobljavanje objekta bile neophodne specijalne kopnene operacije ili sabotaže iznutra.
Dok Iran i dalje tvrdi da su njegove aktivnosti namijenjene isključivo u mirnodopske i energetske svrhe, planina Kramp postala je nova centralna tačka geopolitičkog odmjeravanja snaga. Da li će Trampova upozorenja ostati oblik taktičkog pritiska ili uvod u novu vojnu eskalaciju, pokazaće naredni dani.
