Ostavio prekookeanske brodove i izabrao Pašman. Mladi kapetan Mate obnavlja pedeset godina star drveni brod i stvara sopstveni raj na „Ostrvu srca“
Dok mnogi diplomci pomorskih fakulteta sanjaju o ukrcavanju na gigantske prekookeanske brodove i plovidbi dalekim morima, dvadesetsedmogodišnji Mate Kučina iz mjesta Neviđane na ostrvu Pašmanu donio je odluku koja je iznenadila mnoge. Odlučio je da sidro baci u svom zavičaju i dokaže da se od sopstvenog rada, tradicije i ljubavi prema rodnoj grudi može izgraditi uspješna i ispunjena budućnost.
Ključni trenutak u toj odluci bila je obnova starog drvenog broda — tradicionalnog dalmatinskog guca, starog više od pedeset godina. Mate je, zajedno sa mlađim bratom i porodicom, uložio mjesece rada, strpljenja i stručnosti kako bi dotrajalom brodiću vratio nekadašnji sjaj. Zamijenjena je svaka oštećena daska, drvo je ponovo zamirisalo na smolu i ulje, a ručno rađeni guc ubrzo je ponovo postao ponos Pašmanskog kanala.
Danas Mate svojim gucem svakodnevno prevozi turiste iz svih krajeva svijeta do čuvenog Galešnjaka — prirodnog fenomena i globalno poznatog „Ostrva srca“. Ovo nenaseljeno ostrvce plijeni pažnju tirkiznim morem i jedinstvenim oblikom, zbog čega je postalo omiljena destinacija zaljubljenih parova, ali i svjetski poznatih ličnosti poput pjevačice Bijonse, koja je upravo ovdje proslavila svoj rođendan.
Na pramcu Matinog drvenog broda svakodnevno se smjenjuju emotivni trenuci — od tajnih prosidbi pri zalasku sunca do proslava godišnjica i romantičnih izleta. Međutim, ovaj brodić ne nosi samo tuđe romantične uspomene. Upravo na tom obnovljenom gucu Mate je imao prvi sastanak sa svojom djevojkom Leom, koju poznaje još od djetinjstva, čime je ovaj starinski brod postao neraskidivi dio i njegove lične ljubavne priče.
Mladi kapetan ističe da je najljepši dio njegovog posla to što svjedoči iskrenoj sreći ljudi dok im pokazuje ljepote zavičaja. Njegov primjer iz Neviđana dokazuje da se spojem tradicije, upornosti i domaće mudrosti može stvoriti autentična priča koja ne samo da čuva kulturnu baštinu ostrva, već i inspiriše nove generacije da svoju sreću potraže na sopstvenom prag.
