Alternativa za Njemačku (AfD) ostvarila je ubjedljivu pobjedu na pokrajinskim izborima u Saksoniji-Anhaltu, osvojivši najveći broj glasova, pokazuju prvi zvanični rezultati i procjene izbornih komisija. Ipak, uprkos velikom trijumfu, ova desničarska stranka nije uspjela da obezbijedi apsolutnu većinu u pokrajinskom parlamentu (Landtagu), što otvara pitanje formiranja buduće vlasti.
Rast podrške AfD-u u ovoj istočnonjemačkoj pokrajini, u kojoj živi 2,1 milion stanovnika, nastavlja trend jačanja desnih opcija u Njemačkoj. Ključne teme u kampanji bile su ekonomska kriza, energetska politika, te pitanje migracija i bezbjednosti.
Kordonski sanitarni pojas i optužbe za ekstremizam
Iako je AfD osvojio najveći pojedinačni procenat glasova i znatno prestigao tradicionalne stranke poput Hrišćansko-demokratske unije (CDU) i Socijaldemokrata (SPD), put do vlasti za njih ostaje izuzetno složen. Ostale političke opcije ranije su više puta ponovile stav da neće ulaziti u koaliciju sa Alternativom za Njemačku, održavajući takozvani „kordonski sanitarni pojas“ (Brandmauer) prema desnom spektru.
Inače, domaće obavještajne službe ranije su AfD u ovoj pokrajini označile kao „desničarske ekstremiste“. Tu kvalifikaciju oštro odbacuje lokalni lider AfD-a, 35-godišnji Ulrih Zigmund.
Ipak, glavni razlog za distanciranje ostalih partija leži u oštroj retorici i kontroverznim planovima pojedinih članova ove stranke. Na tajnim sastancima pojedinih članova AfD-a sa ekstremistima diskutovano je o planovima za masovnu deportaciju ne samo ilegalnih migranata, već i naturalizovanih državljana Njemačke koji se po njihovom mišljenju „nisu integrisali“, što po riječima kritičara podsjeća na rane nacističke planove raseljavanja.
Zigmund uvjeren u novu pobjedu i otvoren za nezavisne poslanike
Sa druge strane, iz izbornog štaba pobjedničke stranke odbacuju optužbe i insistiraju na poštovanju volje birača. „Građani su poslali jasnu poruku i pokazali koga žele na čelu pokrajine. Svako ignorisanje ovih izbornih rezultata predstavljalo bi zanemarivanje volje birača“, poručili su iz lokalnog odbora AfD-a nakon objavljivanja rezultata.
Sam Ulrih Zigmund poručio je da ne bježi od scenarija novog izlaska na birališta ukoliko druge stranke budu blokirale formiranje vlasti.
„Ako je potrebno, biće novih izbora, a tada bismo dobili 50 ili 55 odsto“, rekao je Zigmund, dodajući da je spreman da sarađuje sa nezavisnim poslanicima kako bi se obezbijedila stabilna većina.
Reakcije iz svijeta: Od Vašingtona i Moskve do Varšave
Izborni trijumf AfD-a izazvao je burne i podijeljene reakcije na međunarodnoj sceni.
Predsjednik SAD Donald Tramp objavio je na svojoj platformi Istina fotografiju ekrana njemačke TV i rezultata izbora, a njegovu objavu podijelio je visoki ruski diplomata Kiril Dmitrijev, pohvalivši „istorijsku pobjedu pragmatične AfD“. Dmitrijev je ranije za AfD govorio da je prijateljski nastrojena prema Rusiji, i nazvao je „strankom razuma, saradnje, istine i nade za Njemačku“.
Ovo nije prvi put da zvaničnici iz SAD pružaju podršku ovoj opciji, pred savezne izbore u Njemačkoj prošle godine, američki potpredsjednik Dž. D. Vens podržao je AfD, što je u Njemačkoj kritikovano kao političko miješanje.
Sa druge strane, reakcije iz komšiluka bile su daleko oštrije. Poljski premijer desnog centra Donald Tusk vidio je rezultat sasvim drugačije, rekavši da „u Poljskoj samo idioti i izdajnici mogu da se raduju trijumfu AfD-a“.
Komplikovani pregovori o koaliciji
S obzirom na to da AfD nema dovoljno poslaničkih mandata da samostalno formira pokrajinsku vladu, pred Saksonijom-Anhalt predstoji period neizvjesnih i komplikovanih političkih pregovora. Demohrišćani (CDU) i druge stranke centra i ljevice moraće tražiti široke koalicije kako bi formirali stabilnu većinu bez učešća pobjedničke stranke.
Analitičari ističu da bi proces formiranja vlasti mogao potrajati nedjeljama, a eventualno zaobilaženje izbornog pobjednika pri stvaranju koalicije moglo bi dodatno produbiti političke podjele u zemlji.
