Dugotrajni sušni period i višenedjeljne ekstremno visoke temperature doveli su do dramatičnog pada nivoa vodostaja Dunava širom Evrope. Druga po dužini evropska rijeka na mnogim dionicama pretvorila se u plićake i pješčane sprudove, što stvara ozbiljne poteškoće u teretnom saobraćaju, energetskom sektoru, privredi i ekosistemima u Srbiji, Hrvatskoj, Rumuniji, ali i Mađarskoj, Bugarskoj, Austriji, Slovačkoj i Moldaviji.
Srbija: Zarobljeni teretnjaci i pritisak na Đerdap
U Srbijii su najkritičnije tačke kod Novog Sada, Smedereva i Prahova, gdje su izronili pješčani sprudovi koji na pojedinim mjestima prepolovljavaju širinu plovnog puta.
Obustava i usporenje plovidbe: Brojni teretni brodovi i barkaže prisiljeni su da plove sa četvrtinom kapaciteta kako ne bi dodirnuli dno, dok je za teža plovila saobraćaj na pojedinim sektorima potpuno obustavljen.
Energetski izazovi: Hidroelektrana „Đerdap I“, ključni stub energetskog sistema Srbije, bilježi značajan pad proizvodnje električne energije zbog smanjenog dotoka vode.
Istorijski ostaci: Nivo vode kod Prahova spustio se toliko nisko da su ponovo izronile olupine njemačkih ratnih brodova iz Drugog svjetskog rata, opremljene neeksplodiranim minskim sredstvima, što dodatno ugrožava bezbjednost plovidbe.
Hrvatska: Luka Vukovar pred zastojem i ugroženi ekosistemi
Na hrvatskom dijelu toka Dunava, situacija je posebno alarmantna u okolini Vukovara i Aljmaša, gdje su izmjerene vrijednosti vodostaja blizu istorijskih minimuma.
Zastoj u luci Vukovar: Najveća hrvatska riječna luka radi smanjenim kapacitetom. Pretovar robe usporen je do maksimuma jer velika većina riječnih kruzera i teretnih brodova uopšte ne može da pristane.
Kriza u Kopačkom ritu: Drava i Dunav nedovoljno pune kanalizacione i vodene sisteme Parka prirode Kopački rit. Smanjene količine kiseonika u vodi i visok nivo mulja direktno ugrožavaju riblji fond i ptice močvarice.
Rumunija: Kriza u luci Galați i rizik za nuklearnu elektranu
U Rumuniji, gdje Dunav predstavlja žilu kucavicu za transport ka Crnom moru, nizak vodostaj već stvara milionske gubitke u logistici i privredi.
Blokade ka Crnom moru: Plićaci u blizini luka Galați i Brăila primorali su lučke vlasti da uvedu restrikcije gaza. Stotine brodova koji prevoze žitarice i sirovine čekaju na sidrištima jer ne mogu da prođu do kanala Černavoda–Konstanca.
Ugroženo hlađenje u Černavodi: Nivo vode na ulazu u kanal Černavoda dostigao je kritičnu tačku upozorenja. Održavanje stabilnog nivoa vode ključno je za rad Nuklearne elektrane Černavoda, koja koristi dunavsku vodu za hlađenje svojih reaktora.
Mađarska: Energetski šok i nasukani kruzeri u Budimpešti
U Mađarskoj je situacija dostigla kritičnu tačku jer je vodostaj Dunava u Budimpešti pao na svega dvadesetak centimetara, što je istorijski minimum.
Smanjen rad nuklearke: Najveća mađarska nuklearna elektrana „Pakš“, koja pokriva gotovo polovinu potreba zemlje za strujom, bila je primorana da drastično smanji rad reaktora zbog nemogućnosti adekvatnog hlađenja dunavskom vodom.
Paraliza u Budimpešti: U samom glavnom gradu riječni saobraćaj je u potpunom zastoju, međunarodni kruzeri nedjeljama stoje vezani za pristaništa, a opadanje vode ogolilo je sprudove ispod mostova i otkrilo neeksplodirane bombe iz Drugog svjetskog rata.
Bugarska: Pješke preko rijeke i obustava rada ribara
Na sjeveru Bugarske, u blizini mosta Vidin–Kalafat, Dunav se na pojedinim mjestima povukao do te mjere da se na pješčanim sprudovima može preći do rumunske strane.
Zarobljeni brodovi i čamci: Teretni brodovi danima čekaju na sidrištima, lokalni ribari su morali da obustave rad jer su im čamci ostali zarobljeni u mulju i algama, a drastičan pad vodostaja na ovom području otkrio je i arheološke i paleontološke ostatke na riječnom dnu.
Austrija, Slovačka i Moldavija: Udar na energetiku i cijene struje
U gornjem i srednjem toku rijeke, Austrija i Slovačka trpe ozbiljne udarce u energetskom sektoru.
Pad u hidroelektranama: Austrijske hidroelektrane bilježe pad proizvodnje električne energije za oko 30 odsto u odnosu na višegodišnji prosjek. Sa sličnim problemima suočava se i slovački gigant – Hidroelektrana „Gabčikovo“, gdje zbog slabog dotoka vode radi samo dio turbina, dok je teretni saobraćaj ka Mađarskoj sveden na minimum.
Prelivanje krize na Moldaviju: Iako Moldavija obuhvata samo mali dio toka Dunava kod Đurđuleštija, zemlja direktno osjeća posljedice. S obzirom na to da se snabdijeva električnom energijom sa regionalnog tržišta, pad proizvodnje u rumunskim i mađarskim elektranama izazvao je skok cijena struje i opasnost od restrikcija.
Prognoze i dugoročne posljedice
Meteorološke prognoze ne donose brza rješenja – bez višednevnih obilnih padavina u gornjem toku Dunava u Njemačkoj i Austriji, značajniji rast vodostaja se ne očekuje u skorije vrijeme. Stručnjaci upozoravaju da sve češće ljetnje suše zahtijevaju hitna ulaganja u bagovanje i čišćenje korita rijeke, kako bi se spriječili još veći ekonomski slomovi u budućnosti.
