Najava izgradnje masivnog rashladnog tornja visine od skoro 200 metara u okviru projekta drugog bloka Nuklearne elektrane Krško (JEK 2) izazvala je burne reakcije i zabrinutost lokalne zajednice u Sloveniji. Dok stručnjaci i investitori tvrde da je riječ o tehnički neophodnom rješenju radi zaštite rijeke Save, mještani i ekološka udruženja upozoravaju na estetske, mikroklimatske i ekološke posljedice koje bi ova grdosija mogla ostaviti na Posavlje.
Planovi investitora i iznenadni talas zabrinutosti
Planiranje izgradnje novog bloka nuklearke u Krškom ulazi u ključnu fazu, ali je nedavno predstavljena studija izvodljivosti kompanije „Gen energija“ donijela neočekivani talas nezadovoljstva među lokalnim stanovništvom. Da bi se osiguralo adekvatno hlađenje novog postrojenja na prirodni vjetar bez pretjeranog zagrijavanja rijeke Save, projektanti su kao najprikladnije rješenje predložili izgradnju rashladnog tornja visine blizu 200 metara. Budući da se vizuelni i tehnički parametri tornja moraju definisati znatno prije same izgradnje bloka – tačnije već u postupku dobijanja integrisane građevinske dozvole – ovo pitanje je ekspresno stiglo u žižu javne rasprave.
Zaštita reke Save kao glavni adut stručnjaka
Argumenti investitora i inženjera primarno se oslanjaju na ekološku održivost samog vodenog ekosistema i tehničku neophodnost. Kapaciteti rijeke Save već su u velikoj mjeri iscrpljeni radom postojećeg prvog bloka, posebno tokom ljetnih mjeseci kada su vodostaji niski, a temperature visoke. Predstavnici „Gen energije“ naglašavaju da bi toranj visine oko 190 do 195 metara omogućio efikasno hlađenje putem prirodnog strujanja vazduha i tako spriječio termičko opterećenje rijeke. Generalni direktor kompanije Dejan Paravan istakao je da su svi proračuni rađeni na osnovu objektivnih i stručnih parametara s ciljem dugoročne energetske stabilnosti. Pored toga, projektanti uvjeravaju javnost da će svi detalji biti transparentno predstavljeni pri javnom razgrtanju dokumentacije.
Strah od promjene mikroklime i narušavanja zavičaja
S druge strane, lokalna zajednica i ekološki aktivisti sa velikim skepticizmom gledaju na ideju da se u mirnoj riječnoj dolini podigne objekat koji svojom visinom premašuje i mnoge nebodere. Mještani Krškog i okolnih naselja poput Žadovinka strahuju od nepovratnog narušavanja izgleda zavičaja, ali i od emisije ogromnih količina vodene pare koja bi mogla promijeniti lokalnu mikroklimu, povećati vlažnost i uzrokovati češću pojavu magle i buke. Predstavnik Zveze ekoloških gibanj Slovenije Karl Lipič izrazio je stav protivnika brzih odluka i zatražio uključivanje građana u proces, naglasivši da je dijalog sa građanima nuzan kako bi se upoznali sa svim stručnim aspektima i opasnostima, pri čemu nije isključio ni potrebu raspisivanja referenduma o cijelom projektu JEK 2.
Energetska tranzicija na ispitu povjerenja građana
Dok se konačna odluka o investiciji očekuje u narednim godinama, jasno je da pred državnim organima i investorima stoji težak zadatak izgrađivanja povjerenja. Izgradnja rashladnog tornja od 200 metara više nije samo inženjersko i energetsko pitanje, već ispit za to koliko je Slovenija spremna da uskladi svoje ambicije o zelenoj nuklearnoj tranziciji sa interesima i kvalitetom života ljudi koji žive u neposrednoj blizini elektrane.
