Hrvatska se sprema za jednu od najvećih reformi u svojoj kaznenoj politici u proteklim decenijama. Prema planiranim izmjenama Kaznenog zakona koje je pripremilo Ministarstvo pravosuđa, od 1. januara 2027. godine u pravni sistem ove zemlje uvodi se kazna doživotnog zatvora.
Ova najstroža sankcija moći će se izreći za ukupno 15 najtežih krivičnih djela. Obuhvaćeni su najbrutalniji oblici teških ubistava, zločini s elementima nasilja, ali i specifična krivična djela poput teškog ekocida – trajnog i nepovratnog zagađenja i uništavanja životne sredine koje za posljedicu ima smrt ili teška stradanja ljudi.
Pooštravanje sankcija i pravo na uslovni otpust
Jedna od ključnih novina jeste i to da će se kazna doživotnog zatvora moći izricati svim punoljetnim osobama, uključujući i mlađe punoljetnike koji su u trenutku izvršenja djela imali navršenih 18 godina.
Ipak, doživotna kazna u hrvatskom pravnom modelu ne znači i potpunu gubitak svake nade za izlazak na slobodu, što je u skladu sa standardima Evropskog suda za ljudska prava. Osuđenici će sticati pravo na podnošenje zahtjeva za uslovni otpust tek nakon odsluženih 25 godina zatvora, što predstavlja najduži i najstroži prag za preispitivanje kazne u poređenju sa drugim članicama Evropske unije. Takođe, za ova djela predviđeno je i nezastarijevanje krivičnog progona kao ni izvršenja same kazne.
Pravni okvir i ustavna zabrana smrtne kazne
Uvođenje doživotnog zatvora ponovo je u javnosti otvorilo i pitanje najteže moguće sankcije – smrtne kazne. Međutim, u Republici Hrvatskoj smrtna kazna ne postoji.
Ova sankcija zvanično je ukinuta donošenjem takozvanog „Božićnog Ustava“ u decembru 1990. godine, dok je posljednja smrtna kazna na tlu Hrvatske (u sklopu tadašnjeg zakonodavstva SFRJ) izvršena početkom 1987. godine. Članom 21 Ustav Republike Hrvatske izričito garantuje da „svako ljudsko biće ima pravo na život“. Potpisivanjem i ratifikacijom evropskih konvencija i protokola o ljudskim pravima, Hrvatska se i međunarodno-pravno obavezala na trajno ukidanje smrtne kazne.
Iako dio javnosti nakon teških i brutalnih zločina često zahtijeva vraćanje smrtne kazne, pravni stručnjaci ukazuju na to da je doživotni zatvor najstroži mogući civilizacijski i ustavno utemeljeni odgovor države na najteže oblike kriminala.
Donošenjem ovih izmjena Hrvatska se pridružuje većini zemalja članica Evropske unije koje već decenijama u svojim zakonodavstvima imaju doživotni zatvor kao zamjenu za nekadašnju smrtnu kaznu.
