Novac je podignut sa bankomata koji su prethodno bili opremljeni uređajima za hakovanje.
Hrvatski istražioci razotkrivaju sofisticiranu kriminalnu mrežu koja je iz jedne banke ukrala oko 250.000 eura koristeći napad na bankomate. Novac je podignut sa bankomata koji su prethodno bili opremljeni uređajima za hakovanje.
Za sada nije potpuno jasno da li je riječ o takozvanom napadu „host spoofing“ ili metodi poznatoj kao „black box“, ali je izvjesno da je banka ostala bez gotovo četvrt miliona eura. Slučaj je otkriven početkom marta prošle godine, kada je banka prijavila nestanak novca.
Bankomati u Hrvatskoj do sada su uglavnom bili meta kriminalaca koji su ih obijali uz pomoć eksplozivnih naprava, dok ovaj slučaj ukazuje na znatno sofisticiraniji način izvršenja krivičnog djela.
Tokom istrage, policija je u jednom bankomatu pronašla elektronski uređaj povezan sa njegovim instalacijama, dok je drugi dio opreme, za koji se sumnja da je korišćen u napadu, pronađen u obližnjoj kanti za otpatke.
Istražioci su potom analizirali snimke video-nadzora i uspostavili međunarodnu saradnju preko Europola i Interpola. Kako je bilo jasno da je riječ o međunarodnoj kriminalnoj mreži, razmjena podataka sa partnerskim službama dovela je do novih saznanja.
U međuvremenu su vještačeni i uređaji postavljeni u bankomatu kako bi se utvrdio način na koji je izvršen napad. Prema pisanju hrvatskog portala Index, u Hrvatskoj je uhapšen jedan državljanin Venecuele, za kojeg se sumnja da je dio kriminalne grupe. Istragom je obuhvaćeno još nekoliko njegovih sunarodnika.
Za sada nije potvrđeno da li je ukradeni novac pronađen.
Kako funkcioniše „host spoofing“?
„Host spoofing“ je napad na komunikaciju između bankomata i centralnog sistema banke, odnosno sistema koji odobrava isplatu gotovine. Prilikom svake transakcije bankomat šalje zahtjev za autorizaciju i čeka odgovor da li je isplata dozvoljena. Napadač presreće tu komunikaciju i mijenja ili zamjenjuje odgovor banke.
Tako se, na primjer, poruka o odbijenoj transakciji može pretvoriti u lažno odobrenje. U drugoj varijanti zahtjev bankomata uopšte ne stiže do legitimnog sistema, već se uređaj napadača predstavlja kao bankarski sistem i šalje komandu za isplatu gotovine. Bankomat tada registruje transakciju kao odobrenu, iako banka nije dala saglasnost niti je račun klijenta nužno zadužen.
Šta je napad „crnom kutijom“?
Kod ove metode napadači fizički otvaraju ili oštećuju kućište bankomata kako bi pristupili kablovima i elektronskim komponentama povezanim sa modulom za izdavanje novčanica. Na njih priključuju uređaj poznat kao „crna kutija“, koji direktno šalje komande za isplatu gotovine.
Ovakav način napada spada u grupu poznatu kao „džekpoting“, čiji je cilj da bankomat izbaci veći dio ili sav novac iz kaseta. Za razliku od „host spoofing“ napada, gdje se sistem obmanjuje lažnom autorizacijom, kod napada „crnom kutijom“ standardni sistem autorizacije uglavnom se potpuno zaobilazi.
Naziv „crna kutija“ ne opisuje izgled uređaja, već predstavlja opšti naziv za neovlašćenu opremu kojom napadači pokušavaju da preuzmu kontrolu nad mehanizmom za isplatu gotovine. Obje metode razlikuju se od skiminga, čiji je cilj krađa podataka sa platnih kartica i PIN kodova, jer je u ovom slučaju primarni cilj direktna i neovlašćena isplata gotovine.a razliku od lažne autorizacije kod „host spoofing“ napada, gdje se bankomat obmanjuje lažnim odobrenjem, kod napada „crnom kutijom“ standardni računar i sistem autorizacije uglavnom se potpuno zaobilaze.
Naziv „crna kutija“ ne odnosi se nužno na izgled samog uređaja. To je opšti naziv za neovlašćeni spoljašnji uređaj kojim napadači pokušavaju da preuzmu kontrolu nad modulom za isplatu gotovine. Obje vrste napada razlikuju se od skiminga po tome što njihov primarni cilj nije krađa podataka sa platnih kartica i PIN-a, već direktno izazivanje neovlašćene isplate gotovine.
