U ciklusu 2022. zabilježen je pad na 403 boda. Najnoviji rezultat od 435 bodova u 2025. godini predstavlja ne samo značajan oporavak već i najbolji rezultat Crne Gore u ovoj oblasti do sada.
Rezultati najnovijeg PISA istraživanja pokazuju da je obrazovni sistem Crne Gore napravio vidljiv korak naprijed. Nakon pada rezultata zabilježenog u ciklusu 2022. godine, crnogorski petnaestogodišnjaci su u najnovijem ciklusu PISA 2025 ostvarili bolje rezultate u sve tri ključne oblasti – prirodnim naukama, čitalačkoj pismenosti i matematici. Posebno se izdvaja rezultat iz prirodnih nauka, koji je ujedno najbolji rezultat Crne Gore otkako učestvuje u ovom međunarodnom istraživanju.
Crna Gora u PISA programu učestvuje od 2006. godine. PISA ne provjerava samo koliko učenici mogu da reprodukuju naučeno gradivo, već prije svega koliko su sposobni da znanje, vještine i kompetencije primijene u stvarnim životnim situacijama.
U prvom učešću, 2006. godine, crnogorski učenici ostvarili su 412 bodova iz prirodnih nauka. Rezultat je zatim varirao – 401 bod 2009, 410 bodova 2012, 411 bodova 2015. i 415 bodova 2018. godine. U ciklusu 2022. zabilježen je pad na 403 boda. Najnoviji rezultat od 435 bodova u 2025. godini predstavlja ne samo značajan oporavak već i najbolji rezultat Crne Gore u ovoj oblasti do sada.
Riječ je o rastu od čak 32 boda u samo jednom PISA ciklusu. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija i Ispitni centar upravo ovaj rezultat izdvajaju kao najdominantniji napredak ostvaren u ciklusu PISA 2025.
Napredak je ostvaren i u druge dvije oblasti. U čitalačkoj pismenosti rezultat je sa 405 bodova iz 2022. povećan na 418 bodova, što predstavlja rast od 13 bodova. Ovaj rezultat još nije dostigao najbolji rezultat Crne Gore – 427 bodova iz 2015. godine. U matematici rezultat je porastao sa 406 na 411 bodova, odnosno za pet bodova, ali je i dalje ispod najboljeg rezultata od 430 bodova, koliko je ostvareno 2018. godine.
Crna Gora se približava prosjeku OECD-a
Najnoviji podaci pokazuju i da se Crna Gora približava prosjeku OECD-a. U 2025. godini OECD prosjek iznosio je 482 boda iz prirodnih nauka, 461 iz čitanja i 463 iz matematike. Crnogorski rezultati iznose 435, 418 i 411 bodova. Drugim riječima, zaostatak je smanjen na 47 bodova u prirodnim naukama, 43 boda u čitanju i 52 boda u matematici. Ministarstvo i Ispitni centar ocjenjuju da je to pokazatelj značajnog približavanja standardima OECD-a.
Kada se pogleda region, Crna Gora je u prirodnim naukama sa 435 bodova izjednačena sa Albanijom, dok su ispred Slovenija sa 484 i Hrvatska sa 476 bodova. Crna Gora je, međutim, ispred Srbije, koja ima 429 bodova, kao i Sjeverne Makedonije i Kosova. U čitanju je rezultat Crne Gore od 418 bodova takođe bolji od Srbije, Albanije, Sjeverne Makedonije i Kosova, dok su Slovenija i Hrvatska ispred. U matematici Crna Gora sa 411 bodova zaostaje za Albanijom, Srbijom, Hrvatskom i Slovenijom, ali je ispred Sjeverne Makedonije i Kosova.
Posebno je značajan podatak o broju učenika koji dostižu najmanje drugi nivo postignuća, koji se smatra osnovnim nivoom funkcionalne pismenosti. U prirodnim naukama taj nivo dostiže 60,2 odsto učenika, u čitanju 54,6 odsto, a u matematici 44,7 odsto. To znači da je u matematici i dalje više od polovine petnaestogodišnjaka ispod osnovnog nivoa, što predstavlja jedan od važnijih izazova za obrazovni sistem.
Zbog toga najnovije rezultate ne treba posmatrati samo kroz rang-listu. PISA 2025 prije svega pokazuje da je poslije pada iz 2022. došlo do oporavka i rasta u svim oblastima, pri čemu je napredak iz prirodnih nauka posebno izražen. Istovremeno, činjenica da su rezultati i dalje ispod OECD prosjeka pokazuje da ovaj rezultat treba posmatrati kao važan korak naprijed, ali ne i kao završetak reformskog procesa.
Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija već je ranije isticalo potrebu da se PISA podaci koriste za preciznije utvrđivanje slabosti obrazovnog sistema. Kroz povezivanje informacionog sistema obrazovanja sa PISA rezultatima omogućeno je da se podaci analiziraju i povezuju sa rezultatima učenika tokom školovanja i eksternog testiranja, kako bi se identifikovale oblasti u kojima su potrebne dodatne obuke nastavnika, nastavni materijali i druge korektivne mjere.
