Tragedija na ruskom Elbrusu, u kojoj je život izgubilo pet planinara iz Bosne i Hercegovine, ponovo je skrenula pažnju na jednu od najopasnijih pojava u visokogorstvu – takozvanu „bijelu smrt“, odnosno fenomen poznat kao whiteout ili „bijeli dan“.
Riječ je o meteorološkoj pojavi koja nastaje kada se zbog guste magle, oblaka, snježnih padavina i refleksije svjetlosti spoje nebo i snijeg u jedinstvenu bijelu površinu. U takvim uslovima nestaje horizont, reljef postaje nevidljiv, a planinari potpuno gube osjećaj za smjer, udaljenost i nagib terena.
Na planinama poput Elbrusa, gdje se vremenske prilike mogu promijeniti u svega nekoliko minuta, „bijela smrt“ predstavlja jednu od najvećih opasnosti, posebno kada je praćena orkanskim vjetrom i ekstremno niskim temperaturama.
Novinar, publicista i iskusni planinar Zehrudin Isaković, izjavio je za Dnevni avaz, da je upravo ovaj fenomen bio presudan u tragediji koja je zadesila bh. ekspediciju.
-Elbrus je poznat kao planina sa ekstremno brzom izmjenom vremenskih prilika i sa izuzetno snažnim vjetrovima. Ovaj put se dogodio jedan fenomen planine Elbrus, a to je „bijeli dan“. To znači kada se zapravo sastave nebo i oblaci sa planinom koja je bijela. Sve postane beskrajno bijelo i u toj situaciji je nemoguće da znate u kojem pravcu se krećete. Kada u takvoj situaciji još imate vjetar od 70 kilometara na sat koji valja sve pred sobom, onda možete zamisliti koliko su uslovi bili teški. Nažalost, dogodilo se to što se dogodilo – izjavio je Isaković.
On ističe da je grupa bila dobro pripremljena za uspon, ali da ni iskustvo ni kvalitetna oprema ne mogu uvijek biti dovoljni kada priroda pokaže svoju najsuroviju stranu.
-Vrijeme se pogoršavalo. Iz želje da se popnu, nastavljali su uspon i došlo je do nagle promjene vremena koja ih je uhvatila u mat poziciji – kazao je Isaković.
Prema njegovim riječima, Elbrus je tehnički relativno nezahtjevna planina, što kod mnogih planinara može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti.
– To je jedna od zamki Elbrusa, koji je tehnički nezahtjevna planina. Sa stanovišta samog uspona mogu se popeti i manje vješti planinari. Međutim, najveće opasnosti su snažni vjetrovi i relativno česta pojava „bijelog dana“, odnosno situacije u kojoj dolazi do potpune dezorijentacije – naglasio je.
U uslovima „bijele smrti“ planinar može izgubiti orijentaciju već nakon nekoliko koraka. Bez vidljivih orijentira gotovo je nemoguće procijeniti gdje se nalazi ivica litice, pukotina na glečeru ili pravac kojim vodi staza. Zbog toga i iskusni alpinisti u takvim situacijama često prekidaju uspon ili čekaju poboljšanje vremena.
Upravo zato stručnjaci upozoravaju da na visokim planinama najveću opasnost često ne predstavlja sama težina uspona, već iznenadna promjena vremena, koja u samo nekoliko minuta može pretvoriti relativno siguran uspon u borbu za goli život.
