Velika investicija italijanske grupacije Beretta Holding donosi stotine novih radnih mjesta i najsavremeniju vojnu tehnologiju u Obrovac.
Italijanska grupacija Beretta Holding zvanično je potpisala sporazum o izgradnji prve fabrike municije u Hrvatskoj. Pogon, čija se vrijednost procjenjuje na 125 miliona eura, biće smješten u blizini Obrovca, a početak rada planiran je do sredine 2029. godine.
Ključni detalji projekta i vlasnička struktura
Projekat se realizuje kao zajednički poduhvat italijanskog giganta, hrvatske države i privatnog partnera Ivana Kapetanovića. Beretta Holding će imati 50 odsto plus jednu akciju, dok će preostali udio podijeliti država i privatni investitor. Beretta preuzima kompletan prenos tehnologije, uspostavljanje proizvodnih linija i integraciju u svoju evropsku mrežu. Očekuje se da će fabrika u punom kapacitetu zapošljavati između 250 i 300 radnika. Kada dostigne puni kapacitet, fabrika bi trebala ostvarivati od 70 do 80 miliona eura godišnjeg prihoda.
Od ekonomske nade do straha za bezbjednost
Vijest o izgradnji Berettine fabrike municije u Obrovcu izazvala je oprečne reakcije kako u samoj Hrvatskoj, tako i u regionu. Dok vladajući krugovi i dio javnosti projekat posmatraju kroz prizmu ekonomskog oporavka i jačanja obrambenih kapaciteta, lokalna zajednica, opozicija i regionalni analitičari ukazuju na niz otvorenih pitanja.
Okršaj stavova u Hrvatskoj: Pozitiva za ekonomiju ili bezbjednosni rizik?
U samom Obrovcu, gradu koji se decenijama bori sa privrednom stagnacijom i odlivom stanovništva nakon zatvaranja nekadašnje fabrike glinice, dio građana pozdravlja dolazak italijanskog giganta. Najava otvaranja oko 300 direktnih radnih mjesta i priliv od desetina miliona evra prihoda vide se kao rijetka prilika za revitalizaciju ovog kraja.
S druge strane, predstavnici opozicije i dijela lokalnih građanskih inicijativa izražavaju suzdržanost pa i oštra neslaganja. Glavne zamjerke odnose se na izbor lokacije — smatra se da bi se vojni pogoni trebali smještati na već devastirana industrijska ili bivša vojna područja, a ne blizu naseljih mjesta i netaknute prirode. Takođe, u javnosti se polemiše o netransparentnosti oko prenamjene gradskog zemljišta u proizvodnu zonu.
Građani na društvenim mrežama variraju od optimističnih („Konačno konkretna industrijska investicija umjesto suvog turizma“) do izrazito skeptičnih, gdje se dovodi u pitanje ekološka bezbjednost i uloga države u finansiranju privatno-javnih partnerstava u namenskoj industriji.
Reakcije u regionu: Pogled kroz prizmu trke u naoružanju
U susjednim zemljama (Srbija, Bosna i Hercegovina) vijest je ispraćena sa velikim zanimanjem, prvenstveno među vojno-političkim analitičarima.
Regionalni mediji naglašavaju da Hrvatska ovim potezom prvi put dobija sopstveni, visokoautomatizovani pogon za proizvodnju municije malog kalibra, čime smanjuje zavisnost od uvoza i ulazi u trku sa regionalnim liderima vojne industrije (poput fabrika u Srbiji i BiH).
Potez se u regionalnim komentarima tumači kao dio šire militarizacije i jačanja evropske odbrambene autonomije u svjetlu geopolitičkih kriza. Dok jedni to vide kao logičan korak ka jačanju bezbjednosti, drugi izražavaju zabrinutost zbog sve većeg fokusiranja evropskih privreda na proizvodnju naoružanja i municije umjesto na civilne sektore.
