Ukoliko predloženi zakon bude usvojen u parlamentu, on bi se sproveo retroaktivno za period unazad 15 godina, tačnije od 2011.godine. Prema računici Demokrata, ako je službeniku poklonjeno 80 odsto vrijednosti stana, tražimo da tih 80 odsto plati po današnjoj vrijednosti, dok će se oprošteni dio kredita obračunavati uz prilagođavanje inflacije.

Demokratska Crne Gora predala je u skupštinsku proceduru predlog zakona na osnovu koga bi svi funkcioneri koji su dobili stanove, nekretnine i kredite pod povoljnim uslovima morali da plate državi današnju tržišnu cijenu kvadrata ili vrate stanove. Zakon, ako dobije potrebnu većinu u parlamentu, sproveo bi se retroaktivno unazad za period od 15 godina. Prihod od naknadne naplate tržišne vrijednosti funkcionerskih stanova, uplatio bi se u fond za dijagnostifikovanje bolesti i liječenje djece i odraslih u inostranstvu. Afera „Stanovi“ datira od 2019.godine, a sama podjela, odnsno dodjela funkcionerskih stanova oš od 2011.godine.

Mans pokrenuo lavinu

Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) otkrila je jednu od najvećih sistemskih krupnih afera u novijoj istoriji Crne Gore – takozvanu „Aferu stanovi“. Dokumentacija do koje je MANS došao istraživačkim radom ogolila je višegodišnju praksu Vladine Komisije za stambena pitanja, koja je državnu imovinu i budžetska sredstva dijelila po privilegovanim uslovima javnim funkcionerima, sudijama, tužiocima i univerzitetskim profesorima. Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo je optužnicu protiv članova nekadašnje Komisije koji se terete za produženo krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u saizvršilaštvu, čime je državnom budžetu nanijeta šteta od oko 2,6 miliona eura.

Osnovna namjena stambenog fonda bila je rješavanje stambenih potreba službenika sa niskim primanjima i bez stambenog riješenog smještaja, ali su odluke godinama donošene u tajnosti, iza zatvorenih vrata. Funkcioneri sa već riješenim stambenim pitanjem ili visokim mjesečnim primanjima dobijali su prostrane stanove i stambene kredite u iznosima od po nekoliko desetina hiljada eura. Prema nalazima MANS-a i kasnijim istragama SDT-a, drastične povlastice omogućavale su dobitnicima da vraćaju svega od 15 odsto do 20 odsto dodijeljene vrijednosti, dok je preostali iznos pokrivan iz budžeta svih građana Crne Gore.

ako je od razotkrivanja „Afere stanovi“ prošlo više godina, pravni epilog ovog slučaja i dalje visi u vazduhu, dok se optužnica protiv bivših članova Vladine Komisije za stambena pitanja iznova premotava u sudskim kulisama. Nakon što je Viši sud u Podgorici u prvom stepenu oslobodio Predraga Boškovića i ostale optužene, Apelacioni sud je tu odluku oborio, ocjenjujući je kao presudu bez jasnih i održivih razloga, te vratio proces na sam početak. Specijalno državno tužilaštvo i u ponovljenom postupku ostaje pri tvrdnji da su optuženi, zloupotrebom službenog položaja i dijeljenjem stanova i kredita pod bagatelnim uslovima, oštetili državni budžet za oko 2,6 miliona eura.

Uz Boškovića, na optuženičkoj klupi su članovi više sastava Komisije za rješavanje stambenih pitanja Vlade Crne Gore: Budimir Šegrt, Suad Numanović, Sanja Vlahović, Ivan Brajović, Dražen Miličković, Damir Šehović, Dragica Sekulić, Osman Nurković, Suzana Pribilović, Jelena Radonjić i Aleksandar Jovićević.

HRONOLOGIJA: Od optužnice, preko oslobađajuće presude, do vraćanje predmeta na početak suđenja

Od 2016. do 2020. godine: Ovi stanovi i stambeni krediti dodjeljivani su uglavnom u periodu od 2016. do 2020. godine, tokom mandata Vladine Komisije za stambena pitanja kojom je predsjedavao Predrag Bošković (za vrijeme Vlade Duška Markovića).

Pojedine odluke i rješavanja stambenih pitanja obuhvaćale su i ranije godine (od 2011. do 2015. godine za vrijeme Vlade Mila Đukanovića), ali je najveći i najsporniji talas dodjela koji je obuhvaćen optužnicom SDT-a i MANS-ovim istraživanjima nastao u periodu 2016–2020. godine.

Avgust 2019. godine : MANS objavio dokumentaciju o dodjeli stanova po povoljnim uslovima za funkcionere, nakon čega je tadašnja Vlada Duška Markovića bila primorana da po prvi put objavi spisak od stotinu funkcionera koji su dobijali stanove i stambene kredite po povlašćenim uslovima.

2020. godina: MANS je podnio prvu krivičnu prijavu Tužilaštvu povodom spornih dodjela, ali je ta prijava prvobitno bila odbačena.

Oktobar 2022. godina: Slučaj dobija novu, institucionalnu dimenziju kada je tadašnji premijer Dritan Abazović podnio novu obimnu krivičnu prijavu SDT-u protiv nekadašnjih članova Vladine Komisije za stambena pitanja, čime je pokrenut zvanični krivični postupak koji traje i danas.

Maj 2025. godine: Viši sud prvostepeno oslobodio optužene članove Komisije (Predraga Boškovića i ostale).

Mart 2026.godine: Apelacioni sud Crne Gore uvažio žalbu SDT-a i poptuno ukinuo oslobađajuću presudu uz obrazloženje da je bila nejasna i protivrečna.

Jul 2026.godine: Predmet vraćen na sam početak pred Specijalnim odjeljenjem Višeg suda u Podgorici.

Najzvučnija imena u fokusu javnosti

Većina imena i podaci o dodijeljenim stanovima i povoljnim stambenim kreditima potiču direktno iz istraživačkih nalaza i dokumentacije koju je Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) objavila u okviru afere „Stanovi“, kao i iz zvaničnih spiskova koje je kasnije objavila Vlada Crne Gore.

Pored najzvučnijih imena koje smo naveli u tabeli, MANS-ova baza obuhvata još stotine državnih službenika, inspektora, savjetnika i funkcionera nižih nivoa koji su u istom periodu ostvarili slične stambene povlastice o trošku budžeta.Među stotinama imena koja su se našla na spiskovima Vladine komisije, neka su izazvala posebno ogorčenje javnosti. To su Ivan Brajović i Damir Šehović , visoki politički funkcioneri i bivši ministri kojima su dodijeljeni stanovi velike kvadrature po cijenama višestruko nižim od tržišnih. Predrag Bošković, bivši ministar odbrane i dugogodišnji predsjednik Stambene komisije, protiv koga je SDT kasnije pokrenuo postupak zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja prilikom dodjele ovih sredstava. Vesna Medenica, Milivoje Katnić, Saša Čađenoivć, ključne figure pravosuđa, bivša predsjednica Vrhovnog suda i bivši Glavni specijalni tužilac i njegov zamjenik, koji su dobijali izdašne stambene kredite pod povoljnim uslovima. Sve troje se trenutno nalaze u zatvoru. Suljo Mustafić, bivši potpredsjednik Skupštine kojem je dodijeljen stan od čak 128 m².

Demokrate: Funkcioneri da vrate stanove ili plate vrijednost povlastice po današnjim tržišnim cijenama plus porezi

Predstavljajući predlog zakona na konferenciji za medije poslanice Demokrata Anđela Vojinović i Valentina Minić, kazale su da je suština ovoga akta da se povlastice koje su nekada finansirane javnim novcem više ne tretiraju kao trajno stečeno pravo funkcionera.

Šef poslaničkog kluba te partije Boris Bogdanović poruku je dodatno obrazložio na društvenim mrežama.

„Tražimo da se puna vrijednost ovih beneficija vrati državi sa stopostotnim porezom na ostvarene pogodnosti“, poručio je Bogdanović.

Priznaće se samo ono što je funkcioner sam platio

Prema njegovom objašnjenju, ako je, na primjer, funkcioneru bilo omogućeno da dobije stan uz plaćanje 20 odsto njegove vrijednosti, dok je preostalih 80 odsto predstavljalo pogodnost finansiranu iz javnih sredstava, ta razlika bi se obračunavala prema današnjoj vrijednosti nekretnine.

„Ako je službeniku poklonjeno 80 odsto vrijednosti stana, tražimo da tih 80 odsto plati po današnjoj vrijednosti. Oprošteni dio kredita obračunavaće se uz prilagođavanje inflacije“, kazao je Bogdanović.

Istovremeno, Demokrate tvrde da bi se priznalo ono što je korisnik sam platio ili uložio u nekretninu.

„Sve što je funkcioner sam platio i uložio – priznaje se. Ali ono što su građani platili mora se vratiti“, naveo je Bogdanović.

Bogdanović je u današnjoj izjavi problem postavio šire od pitanja pojedinačnih stanova.

„Dok su građani isplaćivali stanove, oni su finansirali i privilegije“, poručio je, obrazlažući stav Demokrata da korisnici povlašćenih stambenih aranžmana treba da nadoknade dio vrijednosti koji je finansirala država.

Prihod u fond za liječenje djece i odraslih u inostranstvu

Demokrate navode da bi prihod prikupljen na taj način bio namjenski usmjeren na dijagnostiku i liječenje djece i odraslih u inostranstvu, u slučajevima kada liječenje nije moguće obaviti u zdravstvenim ustanovama sa kojima Fond zdravstva ima ugovor.

Predlog obuhvata period od 15 godina, odnosno vrijeme od početka primjene Zakona o stanovanju, navode Demokrate.

Međutim, kako je navedeno na konferenciji, zakon se ne bi odnosio na stanove koje su dodjeljivale lokalne samouprave, tužilački i sudski savjeti.

Više od 20.000 kvadrata

Valentina Minić tvrdi da su tadašnji funkcioneri kroz sistem državne dodjele dobili više od 20.000 kvadratnih metara stambenog prostora.

Kako je navela, riječ je o stanovima koje je dodjeljivala vladina komisija, dok podaci koje Demokrate koriste ne obuhvataju nekretnine koje su dodjeljivale lokalne samouprave, tužilački i sudski savjeti i Ustavni sud.

Minić je navela i da je bilo slučajeva u kojima su funkcioneri kasnije prodavali stanove po cijeni višestruko većoj od one koju su za njih platili.

„Imali smo jednog direktora koji je imao tri stana, dvije kuće, pa mu je dodijeljen još jedan stan“, kazala je Minić, dodajući da je značajan dio podataka, prema njenim riječima, utvrdila Vanja Ćalović.

Pitanje retroaktivnosti

Posebno pravno pitanje predstavlja činjenica da se predlog odnosi na pogodnosti ostvarene tokom prethodnih 15 godina.

Demokrate ovaj period vezuju za početak primjene Zakona o stanovanju i predlažu da se obuhvate ranije dodijeljene stambene pogodnosti.

To znači da će tokom skupštinske procedure biti važno utvrditi kako je predlagač pravno konstruisao obavezu koja nastaje danas na osnovu pogodnosti ostvarene ranije, odnosno da li se predlogom uvodi nova poreska obaveza na postojeću imovinsku korist ili se njime pokušava retroaktivno mijenjati pravni status ranije zaključenih ugovora.

Od političke poruke do zakonskog mehanizma

Predlog Demokrata tako otvara pitanje koje prevazilazi pojedinačne slučajeve dodjele stanova: da li pogodnosti koje je država davala javnim funkcionerima mogu i pod kojim uslovima biti naknadno finansijski preispitane.

Politička poruka Demokrata je jasna – javni novac koji je kroz povlašćene stambene aranžmane otišao pojedincima treba vratiti u budžet.

„Ono što su građani platili mora se vratiti“, poručuje Bogdanović.

Sada će ključni dio rasprave biti u Skupštini, te kako će se utvrđivati tržišna vrijednost nekretnina, na koji način će se računati ostvarena korist, ko će biti obveznik, da li će postojati rokovi za plaćanje i mogućnost vraćanja nekretnine, te da li će predloženi model proći test ustavnosti i drugih važećih propisa.