Dok protestanti traže ostavke, Rama najavljuje oštre kazne i crne liste za EU
Antivladini protesti u Albaniji, koji su započeli kao studentska nezadovoljstva usljed visokih troškova obrazovanja i života, ušli su u svoj sedmi dan. Situacija u Tirani i pojedinim drugim gradovima i dalje je izuzetno napeta, uz povremene sukobe demonstranata i jakih snaga policije, dok broj povrijeđenih građana i policijskih službenika prelazi nekoliko stotina. Pored sukoba na ulicama, sedmi dan su obilježile i lažne dojave o eksplozivnim napravama u pojedinim državnim institucijama.
Protesti koji su počeli zahtjevima za boljim uslovima studiranja prerasli su u šire antivladine demonstracije sa zahtjevom za ostavkom premijera. Uprkos pritiscima sa ulica i pozivima opozicije i akademika na preuzimanje političke odgovornosti, vlasti poručuju da neće ustuknuti pred nasiljem.
Poruke vlasti i zahtjevi demonstranata
Albanski premijer Edi Rama obratio se javnosti ponovivši da je vlada spremna na razgovor o uslovima studiranja, ali da ne pristaje na ucjene i ulično nasilje. On je istakao da vrata za dijalog sa studentima ostaju otvorena, istovremeno najavljujući oštre mjere i pravne posljedice za sve učesnike u neredima:
„Vrata za otvoren i bezuslovan dijalog o svim razumnim zahtjevima studenata ostaju otvorena, ali država ne smije i neće pregovarati pod pritiskom nasilja. Nasilje i napadi na institucije i policiju neće se tolerisati, a učesnici u nemirima snosiće finansijsku i pravnu odgovornost za nastalu štetu.“
Sa druge strane, iz ministarstva unutrašnjih poslova naglašavaju da je reakcija policije zakonska obaveza usled ugrožavanja bezbjednosti službenika i javne imovine. U svom obraćanju medijima, ministar unutrašnjih poslova osvrnuo se na postupanje policijskih snaga tokom sukoba:
„Nasilju nema mjesta u demokratskom društvu i ono ne može biti sredstvo za pregovaranje. Policija djeluje u skladu sa zakonskim ovlašćenjima kako bi zaštitila javni red, mir i imovinu svih građana, a svi slučajevi eventualnog prekoračenja snage biće detaljno ispitani.“
Predstavnici studentskog pokreta i demonstranata u Tirani poručuju da nisu zadovoljni odgovorom vlasti i da nastavljaju sa okupljanjima sve dok se ne ispune njihovi osnovni zahtjevi. Jedan od predstavnika studenata u Tirani objasnio je razloge nastavka protesta:
„Naši zahtjevi su jasni i od njih nećemo odustati jer se tiču budućnosti mladih u ovoj zemlji. Ne tražimo prazna obećanja o dijalogu dok se na ulično nezadovoljstvo odgovara silom, već konkretne odluke i preuzimanje odgovornosti za loše stanje u prosvjeti i društvu.“
Poostravanje mjera i reakcija države
Iako premijer nije formalno uveo zabranu okupljanja, vlasti u Tirani pripremaju niz restriktivnih i kaznenih koraka kako bi obuzdale nerede. U okviru novog paketa mjera, država uvodi pravilo po kom će svi identifikovani učesnici u uništavanju javne i privatne imovine morati direktno i finansijski nadoknaditi načinjenu štetu. Pored toga, najavljeno je i uspostavljanje posebnog fonda za kompenzaciju preduzetnika čiji su objekti oštećeni tokom protesta.
Kao dodatni vid pritiska na demonstrante, albanska vlada priprema i spisak nasilnih učesnika nemira koji će biti proslijeđen institucijama Evropske unije, sa ciljem da im se onemogući ulazak i putovanje u zemlje Šengen zone. Na samim ulicama, kontrole se sprovode uz maksimalno angažovanje bezbjednosnih snaga, masovnom upotrebom suzavca, vodenih topova i privođenjem učesnika sukoba.
Sedmodnevna kriza u Albaniji pokazala je duboko nezadovoljstvo mladih i šire javnosti ekonomskim i socio-političkim stanjem u zemlji, dovedevši društvo na prekretnicu. Dok demonstranti insistiraju na ostavkama i sistemskim promjenama, a vlasti poručuju da će po svaku cijenu zaštititi ustavni poredak i institucije, izlaz iz trenutne blokade zavisiće od spremnosti obje strane da sa uličnih sukoba pređu na stvarni dijalog, uz očekivani posrednički pritisak međunarodne zajednice.
