Radovi u gornjem toku rijeke na području Vukelja i Tamare ugrožavaju opstanak prirodnog staništa i vodoosnabdijevanje, dok iz Građanskog pokreta URA poručuju da Crna Gora mora hitno preduzeti konkretne korake i natjerati nadležne na reakciju u skladu sa međunarodnim konvencijama
Planirane male hidroelektrane u gornjem toku prijete da drastično smanje protok vode, poremete prirodni režim vodostaja i u potpunosti izmijene specifičan živi svijet po kom je Cijevna prepoznatljiva. Ekološki stručnjaci i aktivisti upozoravaju da bi stavljanje rijeke u cijevi na teritoriji Albanije moglo dovesti do potpunog presušivanja pojedinih dionica u ljetnjim mjesecima, uništavanja mrijestilišta autohtonih vrsta riba, ali i ugrožavanja podzemnih vodoizvorišta u Zetskoj ravnici i okolini Podgorice i Tuzi.
Oštar apel iz pokreta URA
Na alarmantno stanje na terenu reagovala je funkcionerka Građanskog pokreta URA, Ljiljana Jokić Kapa, koja je uputila jasan i direktan apel državnim institucijama da preduzmu sve diplomatske i pravne mehanizme kako bi se spriječila ekološka katastrofa.
„Radovi na izgradnji hidroelektrana na rijeci Cijevni, na teritoriji Albanije, na području Vukelja i Tamare, mogli bi ugroziti prirodni tok rijeke, njen ekosistem i prirodna bogatstva koja Crna Gora mora zaštititi“, upozorila je Jokić Kapa.
Ona je ukazala na to da uticaj potencijalne devastacije neposredno pogađa lokalne zajednice i opštine kroz koje rijeka protiče, te da država ne smije ostati nijemi posmatrač dok se jednostrano donose odluke o zajedničkim vodnim resursima.
„Značajan dio Cijevne protiče kroz teritoriju naše države, prvenstveno kroz opštinu Tuzi, zbog čega sve aktivnosti koje mogu promijeniti prirodni režim njenog toka moraju biti predmet ozbiljne pažnje i odgovornog postupanja nadležnih institucija“, naglasila je Jokić Kapa, dodajući: „Građanski pokret URA preduzeće konkretne korake kako bi dobio informacije o tome šta je država uradila da zaštiti Cijevnu, a potom i pokrenuti dalje aktivnosti u cilju zaštite ove rijeke.“
Kršenje međunarodnih obaveza i Espoo konvencije
Pitanje gradnje male hidroelektrane na Cijevni direktno se tiče i Espoo konvencije (Konvencije o procjeni uticaja na životnu sredinu u prekograničnom kontekstu), čije su potpisnice i Crna Gora i Albanija. Ova konvencija obavezuje svaku državu da prije realizacije projekata sa prekograničnim uticajem pravovremeno obavijesti susjednu zemlju, razmijeni elaborat o procjeni uticaja na životnu sredinu i omogući učešće javnosti u odlučivanju.
Iako je Kanjon Cijevne u Crnoj Gori proglašen za Spomenik prirode, zaštita na crnogorskoj strani ostaje nedovoljna ukoliko se ključni vodeni resursi u gornjem toku preusmjere u betonske cijevi. Ekološke organizacije i politički akteri jedinstveni su u stavu da je vrijeme za blage diplomatske note isteklo te da Ministarstvo ekologije i Ministarstvo vanjskih poslova moraju insistirati na formiranju mješovite međudržavne komisije i potpunoj obustavi spornih radova dok se ne sprovedu nezavisne prekogranične analize.
