Prije tačno 25 godina euforično je bila najavljena izgradnja Koridora Vc kroz Bosnu i Hercegovinu. To je trebalo da bude i početak auto-puta. Četvrt vijeka traje obećanje o izgradnji najvećeg i najskupljeg infrastrukturnog projekta u BiH od sticanja nezavisnosti, podsjeća Dnevni avaz. Tokom tog perioda mijenjale su se vlade, premijeri, ministri, uprave JP Autoceste FBiH, izvođači radova i političke garniture. Potrošene su milijarde eura, podignuti ogromni krediti koje će vraćati i buduće generacije, a zemlja još nema završen auto-put koji povezuje sjever i jug.
Koridor Vc kroz BiH dug je oko 340 kilometara, a vrijednost projekta danas se procjenjuje na više od osam milijardi KM. U funkciji je svega oko 150 kilometara, što predstavlja prosječnu dinamiku izgradnje od tek šest kilometara godišnje. Ni nakon četvrt vijeka nije završena ni polovina projekta od strateškog interesa. Do sada je potrošeno između pet i 5,5 milijardi KM, dok će za potpuni završetak, prema procjenama, biti potrebno još oko 3,5 milijardi KM.
Novac nije „pao s neba“
Izgradnja se finansira kreditima Evropske investicione banke (EIB) i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), grantovima Evropske unije, kao i domaćim sredstvima. Riječ je o novcu koji će vraćati građani. Zbog toga javnost s pravom postavlja pitanja gdje je novac završio, koliko su kašnjenja dodatno poskupjela projekat i ko će za to snositi odgovornost.
Dodatni problem predstavlja složen administrativni sistem. U Federaciji BiH investitor je JP Autoceste FBiH, dok je u Republici Srpskoj to JP Autoputevi RS, što podrazumijeva dvije administracije, dvije uprave i različite dinamike realizacije radova.
Trošenje javnog novca
Sporost izgradnje godinama se pravda gotovo istim razlozima: problemima sa eksproprijacijom zemljišta, žalbama na tenderske postupke, izmjenama projektne dokumentacije, aneksima ugovora, rastom cijena, novim procedurama i obećanjima.
Dok se politički predstavnici hvale navodnim uspjesima, građani i dalje čekaju da se od Svilaja do Bijače može voziti autoputem bez silaska na magistralne saobraćajnice. Koridor Vc postao je svojevrsno ogledalo načina na koji vlasti upravljaju milijardama maraka javnog novca.
Evropski istražitelji u Autocestama FBiH
Zabrinutost javnosti dodatno su pojačale aktivnosti evropskih institucija. Predstavnici Evropskog ureda za borbu protiv prevara (OLAF) boravili su u prostorijama JP Autoceste FBiH i izuzeli dokumentaciju koja se odnosi na projekte finansirane međunarodnim sredstvima, kao i na javne nabavke sprovedene od 2018. do 2022. godine.
Iz Autocesta FBiH saopšteno je da sarađuju sa evropskim institucijama i da nijesu dobili dokument koji povezuje aktivnosti OLAF-a sa istragom Evropskog javnog tužilaštva (EPPO).
Rokovi izgradnje stalno pomjerani
Nakon usvajanja trase između 2001. i 2003. godine i početka pripremnih aktivnosti 2006. godine, prvobitni rok za završetak projekta bio je period od 2016. do 2018. godine.
Rokovi su potom pomjerani na 2020, zatim 2022, pa na 2028. godinu, što je najavljeno 2023. godine. Već tokom 2024. novi zvanični rok postala je 2030. godina, uz obrazloženje da najveće izazove predstavljaju tunel Prenj, dionice oko Mostara i složeni geološki uslovi na trasi.
