Mrkalj je predlagao da se u srpskoj azbuci zadrže samo ona slova koja označavaju jedan glas, čime je postavio temelje principu „piši kako govoriš“.
Na hercegnovskom Trgu hercega Stefana sinoć je izvedena monodrama „Slušaj kako govorim – Sava Mrkalj“, posvećena životu, djelu i stradanju jednog od najznačajnijih, ali dugo nepravedno zapostavljenih reformatora srpskog jezika i ćirilice.
Sava Mrkalj, prvi srpski školovani filolog, učitelj, monah i poliglota, rođen je 1783. godine u Sjeničaku u Gornjoj Krajini, tada u Habzburškoj monarhiji, a preminuo 1833. godine u Beču. Svojom izuzetnom obrazovanošću i sposobnošću logičkog rasuđivanja zalagao se za temeljnu reformu srpskog pisma, sa idejom da ćirilica što vjernije odražava stvarno stanje jezika.
Svoje najvažnije jezičko djelo „Salo debelog jer libo azbukopotres“ posvetio je upravo tom pitanju. Mrkalj je predlagao da se u srpskoj azbuci zadrže samo ona slova koja označavaju jedan glas, čime je postavio temelje principu „piši kako govoriš“.
Njegova azbuka od 25 slova predstavljala je smjelu i radikalnu jezičku reformu, a upravo ta rješenja kasnije je preuzeo i nadogradio Vuk Stefanović Karadžić. Ipak, ideja koja je predstavljala veliki iskorak u razvoju srpskog jezika imala je teške posljedice po samog Mrkalja.
Monodrama je, osim priče o reformatoru srpske ćirilice, i potresno svjedočanstvo o životu srpskog naroda u Vojnoj Krajini. Kroz sudbinu Save Mrkalja prikazani su složeni istorijski, društveni i duhovni okolnosti u kojima je živio i stvarao.
Nošen snagom vlastite ideje i uvjerenjem u potrebu promjene, Mrkalj je u sukobu sa tadašnjim društvenim i crkvenim okolnostima teško stradao. Posljednje godine života proveo je u Beču, gotovo zaboravljen od javnosti. Preminuo je u 50. godini, a sahranjen je u zajedničkoj bolničkoj grobnici, na mjestu na kojem se danas nalazi fudbalski teren.
Monodramu „Slušaj kako govorim – Sava Mrkalj“ napisala je profesorka Univerziteta u Beču dr Gordana Ilić Marković, režirao Dušan Ašković, dok je lik Save Mrkalja na sceni iznio glumac Dejan Stojaković.
Predstava je dragocjena upravo zato što iz zaborava vraća ličnost i djelo čovjeka čije je ime dugo bilo poznato uglavnom uskom krugu jezikoslovaca, iako mu pripada značajna zasluga za oblikovanje srpske ćirilice kakvu danas poznajemo.
Urednica i voditeljka programske večeri bila je Teodora Kovač, koja je najavila i naredni program 13. Trga od ćirilice.
Večeras, 18. avgusta, sa početkom u 20.30 časova, na Trgu hercega Stefana biće obilježeni jubileji – 170 godina od bitaka na Martinićima i Krusima (1796), 150 godina od bitaka na Vučjem dolu i Fundini (1876) i 110 godina od Mojkovačke bitke (1916).
O značaju ovih istorijskih događaja govoriće protojerej-stavrofor mast. Gojko Perović, dr Budimir Aleksić i prof. dr Miloš Ković, dok će u programu učestvovati i narodni guslar Željko Vukčević.
