Predstojeći susret lidera Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Kine u Šenženu mogao bi da bude jedan od najznačajnijih diplomatskih događaja ove godine. U središtu razgovora očekuju se nuklearno naoružanje, ratovi i bezbjednosni izazovi, ali i odnosi tri najveće svjetske sile.
Američki predsjednik Donald Tramp i ruski predsjednik Vladimir Putin stigli su u Kinu, gdje će se, zajedno sa kineskim predsjednikom Sijem Đinpingom, sastati na trilateralnom susretu koji je planiran za četvrtak, 19. novembra, u Šenženu, na marginama samita Azijsko-pacifičke ekonomske saradnje (APEC).
Putina je u Šenženu dočekao kineski predsjednik, sa kojim je već održao bilateralni razgovor, dok je Tramp doputovao iz Filipina, gdje je prethodno boravio u okviru azijske turneje. Riječ je o prvom susretu ove vrste na kojem bi za istim stolom trebalo da se nađu lideri SAD, Rusije i Kine.
Samit privlači veliku međunarodnu pažnju jer okuplja predstavnike tri države koje imaju ogroman uticaj na globalnu bezbjednost, ekonomiju i međunarodne političke odnose.
Nuklearno naoružanje u središtu razgovora
Jedna od najvažnijih tema očekivanog sastanka biće kontrola nuklearnog naoružanja i mogućnosti smanjenja rizika od nove trke u naoružanju.
Vašington je ranije najavio da Tramp želi da razgovara o ograničavanju nuklearnog arsenala i mogućnostima uspostavljanja novih mehanizama kontrole. Međutim, postizanje konkretnog sporazuma neće biti jednostavno.
Sjedinjene Američke Države i Rusija posjeduju najveće nuklearne arsenale na svijetu, dok Kina posljednjih godina ubrzano razvija svoje vojne i nuklearne kapacitete. Peking, međutim, smatra da bi SAD i Rusija prvo trebalo da smanje svoje znatno veće arsenale prije nego što Kina prihvati ravnopravno učešće u pregovorima o ograničenju nuklearnog naoružanja.
Tramp bi, prema najavama američkih zvaničnika, trebalo da pokrene i pitanje rata u Iranu, dok je ukrajinski sukob takođe postao jedna od tema oko kojih postoje različita očekivanja.
Putin je, govoreći na poslovnom skupu u okviru APEC-a, poručio da od susreta očekuje „veliku potencijalnu korist“, ističući značaj saradnje i dijaloga u vremenu izraženih međunarodnih napetosti.
Tri sile sa različitim interesima za istim stolom
Iako će se na sastanku naći tri lidera najuticajnijih država svijeta, njihovi politički i strateški ciljevi nisu isti.
Za Donalda Trampa susret predstavlja priliku da pokaže da Vašington i dalje ima ključnu ulogu u oblikovanju međunarodnih odnosa. Američki predsjednik želi da se predstavi kao lider sposoban da razgovara i sa državama sa kojima SAD imaju ozbiljne političke i bezbjednosne nesuglasice.
Vladimir Putin dolazi u Kinu u trenutku kada je Rusija i dalje pod snažnim zapadnim sankcijama zbog rata u Ukrajini. Susret sa američkim predsjednikom i kineskim liderom za Moskvu predstavlja značajnu diplomatsku priliku, jer potvrđuje da Rusija, uprkos međunarodnoj izolaciji, ostaje važan učesnik globalne politike.
Za Sija Džinpinga, domaćinstvo ovakvog skupa predstavlja mogućnost da Kina dodatno učvrsti svoju poziciju međunarodnog političkog i ekonomskog centra. Peking nastoji da održava odnose sa Moskvom, ali istovremeno mora da vodi računa o trgovinskim i tehnološkim odnosima sa Vašingtonom.
Upravo zbog toga Kina ima posebno osjetljivu ulogu. Ona ne želi da se odrekne strateškog partnerstva sa Rusijom, ali joj je važno i da izbjegne ozbiljno pogoršanje odnosa sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Ukrajina i strah od dogovora velikih sila
Posebnu pažnju izaziva pitanje da li bi razgovori trojice predsjednika mogli da utiču na budućnost rata u Ukrajini.
U Kijevu i pojedinim evropskim prijestonicama postoji zabrinutost da bi velike sile mogle da razgovaraju o bezbjednosnoj arhitekturi Evrope i ukrajinskoj budućnosti bez neposrednog učešća Ukrajine.
Zbog toga se u međunarodnim reakcijama pojavilo i poređenje sa Jaltskom konferencijom iz 1945. godine, kada su lideri Sjedinjenih Američkih Država, Velike Britanije i Sovjetskog Saveza razgovarali o poslijeratnom uređenju svijeta.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izrazio je protivljenje mogućnosti da se o sudbini njegove zemlje odlučuje bez njenog učešća. Takva upozorenja pokazuju da eventualni dogovori velikih sila ne bi imali samo bilateralne posljedice, već bi mogli da utiču na čitavu evropsku bezbjednosnu politiku.
Ipak, ne treba unaprijed zaključivati da će susret u Kini rezultirati dogovorom o Ukrajini. Razlike između Moskve, Vašingtona i Pekinga ostaju značajne, a konkretni rezultati razgovora još nijesu poznati.
Može li Šenžen promijeniti odnose u svijetu?
Značaj ovog susreta nije samo u temama koje će biti na dnevnom redu, već i u činjenici da će tri lidera prvi put učestvovati na zajedničkom trilateralnom sastanku ovog formata.
Svaka od ovih država ima različite interese, ali nijedna ne može zanemariti uticaj preostale dvije. SAD i Kina povezane su snažnim trgovinskim odnosima, ali i konkurencijom u oblasti vještačke inteligencije, poluprovodnika i novih tehnologija. Rusija, sa druge strane, nastoji da očuva partnerstvo sa Kinom i pronađe prostor za popravljanje odnosa sa Vašingtonom.
Važno je i to što se sastanak održava u Šenženu, jednom od najznačajnijih kineskih tehnoloških i industrijskih centara. Izbor grada dodatno skreće pažnju na tehnološku konkurenciju, koja je postala jedan od ključnih elemenata odnosa velikih sila.
Očekivanja od konkretnog sporazuma ipak su ograničena. Posebno kada je riječ o nuklearnom naoružanju, jer Kina i dalje ne pokazuje spremnost da prihvati pregovore pod uslovima koje zagovaraju Vašington i Moskva.
Zbog toga će možda važnije od samih dogovora biti poruke koje će lideri poslati nakon sastanka, kao i spremnost da nastave razgovore o pitanjima koja mogu da utiču na međunarodnu stabilnost.
Susret u Šenženu neće nužno donijeti novi svjetski politički poredak, ali bi mogao da pokaže da li tri najveće sile imaju dovoljno zajedničkih interesa da spriječe dalje produbljivanje globalnih podjela.

