Milan Knežević poručio Nurkoviću da onda Crna Gora treba Srbiji da da Jadran, Prevlaku i Herceg Novi, ako kako, kaže potpredsjednik Skupštine, Srbija treba da plati odštetu Hrvatskoj.
Potpredsjednik Skupštine Crne Gore Mirsad Nurković izjavio je da bi Srbija trebalo da plati 2,7 milijardi eura koje se pominju u kontekstu potraživanja Hrvatske prema Crnoj Gori. Nurković je to izjavio nakan stava Milana Kneževića, predsjednika i poslanika Demokratske narode partije (DNP), koji je govorio o zahtjevu Hrvatske da Crna Gora treba da plati odštetuu iznosu od 2,7 milijardi eura.
Knežević je pitao da li Crna Gora na putu ka Evropskoj uniji treba da prihvata zahtjeve Zagreba koji bi mogli imati ogromne finansijske i političke posljedice po državu.
Potpredsjednik Skupštine Mirsad Nurković pokušao je da objasni da iznos od 2,7 milijardi eura nije zvaničan zahtjev Hrvatske. Iznio je i stav da bi eventualnu obavezu plaćanja trebalo da preuzme Srbija, uz obrazloženje da je nakon obnove nezavisnosti Crne Gore Srbija preuzela prava i obaveze prema trećim licima u okviru procesa razdvajanja državne zajednice.
Nurkovićevo objašnjenje nije ubijedilo Kneževića, koji je oštro osporio takvo tumačenje sukcesije i ocijenio da je apsurdno očekivati da Srbija plati ono što se potražuje od Crne Gore.
Knežević: Dajte onda Srbiji Herceg Novi
„A vi kažete da će Srbija da da te pare Hrvatima. E, pa onda dajte Srbiji brod ‘Jadran’, Prevlaku, Herceg Novi i sve što Hrvatska traži“, poručio je Knežević, reagujući na Nurkovićevu tvrdnju.
Knežević je potom ironično govorio o tome šta bi Crna Gora mogla da uradi sa 2,7 milijardi eura, navodeći mogućnost nabavke francuskih borbenih aviona „Miraž“, podmornice, izgradnje flote, pa čak i odlaska na Mjesec. Na taj način želio je da ukaže na veličinu iznosa koji se pominje i na, kako smatra, ozbiljnost posljedica eventualnog prihvatanja takve finansijske obaveze.
„Ovo je stvarno došlo do nivoa apsurda da Srbija treba da plati Hrvatima ovo što oni traže od Crne Gore“, poručio je Knežević.
On je otišao i korak dalje, pozivajući Nurkovića da od Vlade Crne Gore zatraži da odmah održi telefonsku sjednicu i donese odluku kojom bi se od Srbije tražilo da Hrvatskoj isplati pomenuti iznos.
„Stisnite onda petlju“, poručio je Knežević, dodajući da bi volio da vidi kakav bi odgovor stigao iz Beograda na takav zahtjev.
Knežević je osporio i Nurkovićevo tumačenje sporazuma o sukcesiji, tvrdeći da taj sporazum ne predviđa da Srbija preuzima obavezu plaćanja ratne odštete. U nastavku polemike, ironično je predložio da bi, prema istoj logici, i Turska mogla da preuzme obavezu plaćanja odštete Hrvatskoj, uz obrazloženje da su ljudi sa ovih prostora nekada služili u turskoj vojsci.
Polemika se odvijala u širem kontekstu rasprave o odnosima Crne Gore i Hrvatske i uslovima koje Podgorica treba da ispuni na putu ka članstvu u Evropskoj uniji. Knežević je kritikovao Vladu premijera Milojka Spajića, optužujući je da popušta pred zahtjevima Zagreba i dovodeći u pitanje način na koji se vodi politika prema Hrvatskoj.
