Advokatica Nina Radulović navodi da su kazne za govor mržnje do 1.500 eura ili do pet godina zatvora.
Kod govora mržnje na društvenim mrežama veliki problem je utvrđivanje identiteta, te je neophodno sprovođenje digitalne forenzike. To je veoma skupo i zahtjevno, smatra advokatica Nina Radulović . Sagovornice RTV Podgorica su u emisiji „Referat“ govorile o mizoginiji u Crnoj Gori, navodeći da su često bili na udaru uvredljivih komentara, kao i raznih prijetnji u onlajn prostoru.
Aktivistkinja za ljudska prava i predsjednica UO LGBT Forum Progres, Bojana Jokić navodi da je dobijala razne uvrede, a da joj se od prijetnji urezala objava ispod teksta u vezi LGBT zajednice, gdje su joj, kako kaže, prijetili silovanjem na trgu kako bi je „opametili“
„Što sam više na javnoj sceni, to sam više oguglala na uvrede. Nazivali su me svakakvim imenima, ali mi se od prijetnji urezao komentar ispod teksta u vezi LGBT zajednice, koji je u meni probudio i strah za bezbjednost, ali sam se duboko zamislila u kakvom društvu živimo. Osoba koja je komentarisala objavu je javno napisala ‘treba te javno silovati na trgu dok se ne opametiš’, aludirajući na to što sam lezbejka i da me treba silovati na trgu kako bi me on izliječio. To je bio poziv na nasilje zbog posla koji obavljaš“, kazala je Jokić.
LGBT Forum Progres, kako kaže, podnosi stotine prijava godišnje zbog govora mržje i imaju veliku uspješnost.
Jelena Marković iz NVO Crnogorski forum kaže da joj je posebno smetalo što je više na meti žena nego muškaraca, te da je više uvreda dobijala od žena nego muškaraca.
„Dobijala sam uvrede da me treba dobro prebiti nasred centra. Epilog svega je da policija više godina nije uspjela toj osobi, meni vrlo poznatoj, da uruči poziv i pronađe na adresi“, kazala je Marković.
Smatra da postoji jaz između civilnog sektora i jaz u predrasudama.
Marković navodi da sistem nije doprinio da stvari funkcionišu na bolji način.
„Nama su žrtve nasilje bile najčešće bile one koje su imale zabranu prilaska. Šejla, Zumrita, Biljana Pavićević i druge, koje su izgubile svoje živote, su slučajevi gdje je bila obavezna pozornost institucija da se život žrtve zaštite. Šta je bila ta zabrana prilaska, kada institucije nisu odradile posao“, navela je Marković.
Advokatica Nina Radulović ističe da je govor mržnje kolokvijalni izraz, a ne pravnički i da u suštini može da se odnosi na prekršajnu i krivičnu odgovornost.
„U Zakonu o javnom redu i miru imamo član 7, koji se odnosi na drsko ponašanje i vrijeđanje na javnom mjestu, a društvene mreže to jesu. Imamo osnovni i kvalifikovani oblik, gdje mogu biti novčane kazne do 400, odnosno do 1.500 eura, te mogu biti sitne zatvorske kazne do 30 i 60 dana. Takođe, u krivičnom zakoniku Crne Gore je naročito poznat član 370 i pravi govor mržnje, kada se govorom podstiče na nasilje, širi mržnja i netrpeljivost. Tu možemo imati kaznu do pet godina“, objašnjava Radulović.
Navodi da je i ona dobila brojne uvrede u prethodnom periodu, ali da je to ne pogađa previše od nepoznatih ljudi. Ističe da je dobijala i ozbiljne prijetnje, koje tako i moraju da se shvate, jer su joj, kako navodi, prijetili „sačekušom“.
„Problem kod nas je utvrđivanje identiteta. Toliko bi bilo prostora za prekršajnom odgovornošću i da bi se utvrdilo da je baš ta osoba uradila to prekršajno ili krivično djelo, treba da se sprovede čitava digitalna forenzika. To nije nemoguće, ali je skupo i naši organi nemaju kapaciteta, ali ni volje to da rade. Nedavno sam imala jedan uspješno finalizovan primjer i slučaj između dvije javne ličnosti, od kojih je jedan poznati umjetnik na crnogorskoj muzičkoj sceni, kojeg je stalno preko svog profila vrijeđao manje poznati estradni umjetnik. On napiše uvredljivi komentar, koji kasnije povuče, što otvara prostor za negaciju da li je post uopšte i bio postavljen sa njegovog profila. U prekršajnom postupku sudije nisu raspoložene da daju naloge za sprovođenje digitalne forenzike u slučajevima kada je u pitanju teško vrijeđanje, povreda Zakona o javnom redu i miru, a desiće se to ukoliko imamo govor mržnje, kada je u pitanju krivična odgovornost“, istakla je Radulović.
Prema njenim riječima, u našem pravosudnom sistemu svi građani nisu jednako tretirani pred zakonom, jer ako ste, kako kaže, običan građanin bićete osuđeni, ali ne i ako ste političar ili visokopozicionirana ličnost.
Aida Petrović (Crnogorski ženski lobi) ističe da je dobijala brojne uvrede, ali da je nijedna nije uplašila.
„Niko ne smije da ogugla na uvrede i prijetnje, jer se zlo jednom dešava. Ipak, ne mogu me zaplašiti prijetnje, naročito ne one sa skrivenih profila na društvenim mrežama, ali uvijek postoji doza opreza. Dobijala sam prijetnje čak i na raznim jezicima, u kojima se pominjalo moje dijete, koje ja nemam već 26 godina“, kazala je Petrović.
Problem je, kako kaže, i što većina ljudi ne zna šta je feminizam.
„Najviše se igralo na kartu vjerske pripadnosti, nacionalne malo manje, a kada sve to nije uspjelo, prešlo se na porodicu. Prijetili su čak i kućnim ljubimcima. Jako je puno osoba koje neće o ovome progovoriti javno, jer su i dalje u strahu. Znamo da će pritisak biti veći nakon svake izjave, ali ne mogu da biram ćutanje“, navela je Petrović.
Ističe da je najviše uvreda dobijala na račun „naši – njihovi“, vjerskoj i nacionalnoj osnovi.
(PGTV)
