Ekonomski stručnjak i broker Branislav Jorgić izjavio je u gostovanju na Radio-televiziji Srbije (RTS) da se globalna energetska tržišta suočavaju sa novim talasom nestabilnosti. Sa naglim rastom cijena sirove nafte i prirodnog gasa, predstojeća zimska sezona donosi ozbiljne izazove i neizvjesnost za privredu i građane, pri čemu pozicija Srbije direktno zavisi od dešavanja na svjetskim berzama.
Nafta i gas na višegodišnjim maksimumima
Govoreći o trenutnom stanju na svjetskim berzama, Branislav Jorgić je istakao da su geopolitičke tenzije i strah od poremećaja u snabdijevanju pogurali cijene energenata u sam vrh. Cijena sirove nafte probila je granicu od 105 dolara po barelu, dok se cijene gasa u Evropi kreću blizu 82 evra po megavat-satu.
„Gas je dostigao najviši nivo cijena u posljednjih godinu dana. Na poskupljenje nafte i gasa istovremeno utiču realni nedostatak energenata na tržištu i opravdani strah od daljeg širenja sukoba u ključnim proizvodnim regionima“, objasnio je Jorgić tokom gostovanja na RTS-u.
Ormuski tjesnac: Usko grlo svjetske energetike
Kao jedan od ključnih faktora trenutne krize, Jorgić navodi geopolitičke rizike oko vitalnih morskih puteva za transport nafte i tečnog prirodnog gasa (LNG), naglašavajući usko grlo u Ormuskom tjesnacu.
„Nema alternative koja može u potpunosti da nadomjesti Ormuz. Alternativni pravci za transport energenata su uvijek dobrodošli i značajni za ublažavanje pritiska, ali po svojim kapacitetima jednostavno nijesu dovoljni da zamjene ovaj ključni koridor. Otvaranje ili stabilizacija prilika u Ormuskom tjesnacu jedino je što bi u ovom trenutku moglo značajnije da snizi cijene na globalnom nivou.“
Kako će se globalni potresi odraziti na Srbiju?
Uoči samog početka grejne sezone, postavlja se pitanje u kojoj mjeri će se ovaj cjenovni skok preliti na domaće tržište goriva, gasa i električne energije. Jorgić naglašava da niko ne može ostati izolovan od globalnih trendova.
„Srbija pred grejnu sezonu u velikoj mjeri zavisi od globalnog tržišta. Rast cijena nafte na svjetskim berzama neizbježno vrši pritisak na maloprodajne cijene goriva na pumpama. Kretanje cijena gasa i struje zavisiće od toga kako će se definisati ugovorni odnosi, ali naravno i od vremenskih prilika. Najnepovoljniji scenario bio bi da nas zadesi izuzetno hladna zima uz održavanje ovako visokih nivoa cijena energenata, jer bi to bio ogroman udar na budžet i privredu.“
Jorgić zaključuje da će stabilnost snabdijevanja u narednim mjesecima primarno zavisiti od sposobnosti da se obezbijede sigurne količine energenata kroz dugoročne ugovore i popunjenost skladišnih kapaciteta, ali da će formiranje konačnih cijena i dalje diktirati dešavanja na svjetskim berzama.
