Rezultati kliničkih ispitivanja donijeli su veliku nadu pacijentima koji se bore sa najopasnijim oblikom raka kože. Primjena eksperimentalne vakcine zasnovane na mRNA tehnologiji (kodnog naziva mRNA-4157 / V940), u kombinaciji sa postojećom imunoterapijom, značajno je smanjila rizik od povratka melanoma nakon hirurškog zahvata.
Ovu inovativnu terapiju razvijaju Sjedinjene Američke Države, kroz partnerstvo dvije vodeće kompanije: biotehnološke kompanije Moderna (iz Kembridža, Masačusets) i farmaceutskog giganta Merck (MSD).
Za razliku od tradicionalnih vakcina koje spriječavaju zarazne bolesti, ova mRNA vakcina djeluje kao personalizovani lijek. Proizvodi se pojedinačno za svakog pacijenta na osnovu specifičnih genetskih mutacija pronađenih u njegovom tumoru, čime se imuni sistem „trenira“ da prepozna i uništi preostale ćelije raka.
Ispitivanje je pokazalo ključne prednosti ovog tretmana:
Izvršena ispitivanja pokazuju da je kod pacijenata koji su primili kombinovanu terapiju zabilježeno smanjenje rizika od povratka bolesti ili smrtnog ishoda za čak 44 odsto u poređenju sa onima koji su primali samo standardnu imunoterapiju.
Sintetisani mRNA molekuli nose uputstvo za proizvodnju specifičnih proteina tumora, što omogućava odbrambenim ćelijama organizma da precizno identifikuju preostale malignitete bez oštećenja zdravog tkiva.
Debatovanje o bezbjednosti, sastavu i nuspojavama
Kao i sa prethodnim mRNA tehnologijama, i oko ove terapije u javnosti se vode rasprave. Dok naučna zajednica ističe da se radi o precizno izradjenom molekularnom lijeku, na društvenim mrežama i u pojedinim krugovima javljaju se sumnje i skeptičnost u pogledu sastava vakcine.
Skeptici i protivnici primjene mRNA tehnologije često izražavaju zabrinutost zbog nanočestica lipida (LNP) koje se koriste za prenos mRNA u ćelije, tvrdeći da bi mogle izazvati dugoročne štetne efekte ili autoimune reakcije. Takođe, iz skepticizma prema novim medicinskim tehnologijama, u javnom prostoru se sporeno navodi da vakcine sadrže teške metale ili neuobičajene sintetičke dodatke.
S druge strane, iz naučnih i regulatornih krugova objašnjavaju da su sastojci vakcine javno dokumentovani i da nanočestice lipida služe isključivo kao zaštitni omotač koji pomaže da se mRNA isporuči u ćeliju, nakon čega se prirodno razgrađuju u organizmu.
U kliničkim ispitivanjima je utvrđeno da su najčešće nuspojave bile blage do umjerene (poput umora, groznice i bola na mjestu davanja injekcije), dok su ozbiljnija neželjena dejstva bila rijetka i uporediva sa standardnim imunoterapijama.
Sljedeći koraci ka široj primjeni
Stručnjaci ističu da ovi rezultati predstavljaju važan korak naprijed u primjeni mRNA tehnologije u onkologiji. Trenutno se sprovode opsežnija ispitivanja treće faze kako bi se potvrdila efikasnost i bezbjednost ove terapije prije nego što postane standardni dio liječenja.
Ukoliko se pozitivni trendovi nastave, ova metoda bi mogla postaviti temelje za potpuno nov pristup u liječenju ne samo melanoma, već i drugih teških oblika karcinoma.
