Desetine hiljada ljudi pokušale su proteklih dana da preplivaju ili probiju granične barijere španske enklave Seute. Dok se bilježe ljudske žrtve i potpuni kolaps infrastrukture, Madrid šalje oružane snage, a pojedine članice EU obustavljaju šengenski režim sa Španijom.
MADRID / SEUTA – Dva jedina kopnena prolaza između Evropske unije i afričkog kontinenta – španske autonomne enklave Seuta i Melilja na sjeveru Maroka – ponovo su se našle u središtu jedne od najtežih migrantskih i humanitarnih kriza u posljednjoj deceniji.
U dramatičnom eskaliranju situacije tokom posljednjih 48 sati, procjenjuje se da je preko 50.000 ljudi pokušalo i uspjelo da pređe granične barijere, uglavnom preplivavajući morski lukobran kod plaža Tarahal i Bencu ili pješačeći uz obalni pojas. Prizori rijeka ljudi koji ulaze u grad sa manje od 85.000 stanovnika izazvali su opštu paniku, a lokalne vlasti proglasile su stanje potpunog kolapsa.
Tragičan bilans i raspoređivanje vojske
Prema zvaničnim informacijama španskih vlasti i Crvenog krsta, bezbjednosna situacija na samoj granici eskalirala je u opšti haos. Najmanje 57 osoba izgubilo je život – većina utapanjem pri pokušaju da prepliva u španske teritorijalne vode, dok su mnogi stradali u stampedu na samim graničnim preprekama.
Španski premijer Pedro Sančez i ministar unutrašnjih poslova hitno su doputovali u Seutu, poručivši da je situacija „nedopustivo kršenje teritorijalnog integriteta Španije“. Vlada u Madridu reagovala je slanjem jedinica španske vojske, uz dodatna pojačanja Nacionalne policije i Civilne garde.
„Situacija u gradu je apsolutno neodrživa. Prihvatni centri za maloljetnike rade na više od 2.000 odsto svog kapaciteta. Naše ulice su preplavljene, a resursi potpuno iscrpljeni“, izjavio je u dramatičnom obraćanju predsjednik Seute, Huan Hesus Vivas, pozivajući centralne vlasti na vanredne mjere.
Masovne repatrijacije i diplomatski pritisak
Brzom reakcijom bezbjednosnih službi i diplomatskim pregovorima sa Rabatom, dogovoren je ubrzani postupak vraćanja migranata. Prema posljednjim podacima Ministarstva unutrašnjih poslova Španije, više od 37.000 do 48.000 ljudi već je vraćeno ili se dobrovoljno vratilo preko graničnih prelaza nazad na teritoriju Maroka.
Međutim, hiljade ljudi – uglavnom mladih, ali i porodica sa djecom – i dalje borave pod vedrim nebom u brdima i šumama sa marokanske strane granice, čekajući novu priliku za prelazak.
Evropske reakcije i uzroci novog talasa
Dok zvanični Madrid za priliv optužuje mreže krijumčara ljudi koji iskorišćavaju tešku ekonomsku situaciju i pravne praznine, njemački kancelar Fridrih Merc izjavio je da Španija i Maroko moraju hitno osigurati spoljne granice Evropske unije i u potpunosti primijeniti nove evropske propise o vraćanju migranata.
Kriza se ubrzo prelila i na širi evropski nivo. Italijanska vlada zvanično je objavila obustavu šengenskog režima sa Španijom i pojačala kontrole na granicama sa Francuskom, navodeći rizik od nekontrolisanog kretanja migranata ka unutrašnjosti kontinenta.
Predstavnici marokanskih vlasti ističu da njihove bezbjednosne snage čine sve kako bi spriječile ilegalne prelaske i da se aktivno bave razbijanjem kriminalnih mreža za trgovinu ljudima. Ipak, kritičari podsjećaju na ranije diplomatske razmirice između Madrida i Rabata, u kojima je kontrola granica nerijetko služila kao politički poluga pritiska.
U samom gradu Seuti trgovine su zatvorene, vojne i policijske patrole obezbjeđuju ključne objekte, dok humanitarne organizacije nastavljaju pružati prvu pomoć povrijeđenim ljudima izvučenim iz mora.
