Predsjednik SAD Donald Tramp potpisao je odluku o uvođenju visoke carine od 50 odsto na širok spektar proizvoda koji se uvoze iz Kanade. Ova mjera, doneta pozivanjem na malo korišćeni Član 338 Zakona o carinskim tarifama iz 1930. godine, predstavlja jednu od najagresivnijih ekonomskih mjera Vašingtona prema zvaničnom Otavi.
Bijela kuća navodi da su visoke carine odgovor na „diskriminatorne trgovinske prakse” Kanade prema američkim proizvodima:
- Automobilska industrija: Zamjerke na kanadsko ograničenje uvoza i poreze na američka vozila i dijelove.
- Mliječni proizvodi: Pitanje kanadskog sistema upravljanja ponudom koji favorizuje evropske u odnosu na američke sireve i mliječne prerađevine.
- Alkoholna pića: Odgovor na kanadski bojkot i uklanjanje američkih žestokih pića i vina sa polica u pojedinim pokrajinama, do čega je došlo nakon prethodnih trgovinskih nesuglasica.
Šta je obuhvaćeno, a šta izuzeto?
Odluka direktno pogađa veliku količinu robe široke potrošnje i industrijskih sirovina:
- Roba pod carinama: Alkoholna pića, poljoprivredni i mliječni proizvodi, odjeća, obuća, papir, građevinski materijali (poput cementa) i sportska oprema.
- Izuzeti sektori: Mjera ne važi za ključne energetske resurse, kritične minerale, vještačka đubriva (potašu) i ribu.
Odloženo dejstvo od 30 dana: Carine ne stupaju na snagu odmah, već za 30 dana, što ostavlja otvoren prozor za intenzivne diplomatske i trgovinske pregovore između dvije zemlje.
Reakcije i moguće posljedice
Potez je izazvao oštre reakcije i zabrinutost privrednika sa obje strane granice:
- Kanadski odgovor: Premijer Ontarija Dag Ford poručio je da Kanada mora odgovoriti „dolar za dolar, carina na carinu”, dok kanadske poslovne asocijacije pozivaju da se period od 30 dana iskoristi za hitan dogovor.
- Ekonomski rizik: Stručnjaci upozoravaju da bi ove mjere mogle dovesti do novog talasa inflacije i poskupljenja proizvoda u SAD, kao i do daljeg narušavanja lanaca snabdevanja u Sjevernoj Americi.
