Vlada Federacije Bosne i Hercegovine danas je na sjednici u Mostaru, na predlog Federalnog ministarstva rada i socijalne politike, utvrdila četiri zakonska rješenja.
Riječ je o Predlogu zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica, Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi, Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o hraniteljstvu u FBiH, kao i Predlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o roditeljima njegovateljima u FBiH.
Vlada je utvrdila i Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u FBiH, saopšteno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću.
Predlogom zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih lica uređuju se prava i obaveze Federacije BiH u utvrđivanju i sprovođenju mjera za unapređenje uslova zapošljavanja, osnovni principi posredovanja pri zapošljavanju, status nezaposlenog lica, materijalna i socijalna sigurnost, aktivna politika zapošljavanja, kao i organizacija i rad Federalnog zavoda za zapošljavanje i kantonalnih javnih službi za zapošljavanje. Zakonom se uređuju i finansiranje djelatnosti zapošljavanja, kao i druga pitanja u vezi s posredovanjem pri zapošljavanju.
Predložene izmjene i dopune Zakona o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi imaju za cilj proširenje njegovog funkcionalnog obuhvata kako bi se stvorili uslovi za uspostavljanje tehničke infrastrukture koja omogućava automatsku razmjenu podataka između nadležnih institucija na svim nivoima vlasti u FBiH.
Predlagač je obrazložio da jedna od izmjena predstavlja ključni tehnički i strateški korak ka digitalizaciji upravnih postupaka, u skladu s preporukama Evropske komisije o modernizaciji javne uprave. Uvodi se i „Digitalna interoperabilna platforma“ (DIP), koja predstavlja ključnu dopunu Zakona i omogućava njegovu tehničku primjenu.
Na taj način zakonodavni okvir proširuje se s evidencijskog na operativno-digitalni, čime se stvaraju preduslovi za funkcionalnu integraciju socijalnih servisa, efikasniju obradu zahtjeva i usklađenost s principima moderne javne uprave. Uspostavljanjem DIP-a obezbijediće se blagovremen, ažuran i precizan prenos podataka u Jedinstveni registar, koji predstavlja jedan od osnovnih izvora podataka za uspostavljanje Društvene karte u Federaciji BiH.
Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o hraniteljstvu u FBiH, obrazloženo je da je jedan od ključnih razloga za njihovo donošenje postojeći sistem finansiranja hraniteljstva.
Tokom sprovođenja Zakona pokazalo se da visina hraniteljskih naknada i naknada za izdržavanje hranjenika više ne odgovara stvarnim troškovima života niti nivou odgovornosti koju hranitelji svakodnevno preuzimaju. Istaknuto je i da postojeći model obračuna hraniteljske naknade nije obezbjeđivao odgovarajuće vrednovanje rada hranitelja niti predstavljao dovoljno snažan podsticaj za uključivanje novih hraniteljskih porodica. Kao jedan od razloga za izmjene navedena je i potreba uspostavljanja organizovanog i kontinuiranog sistema stručne podrške hraniteljima i hranjenicima.
Cilj izmjena i dopuna Zakona o roditeljima njegovateljima u FBiH, kako je obrazložio predlagač, nije samo otklanjanje uočenih nedostataka, već i unapređenje pravne jasnoće, ujednačavanje prakse i obezbjeđivanje efikasnijeg sistema podrške porodicama djece i lica s invaliditetom.
Donošenje izmjena i dopuna ovog zakona trebalo bi da rezultira kvalitetnijim, pravednijim i funkcionalnijim normativnim okvirom koji će bolje odgovarati stvarnim potrebama korisnika, obezbijediti veću pravnu sigurnost i doprinijeti jačanju socijalne solidarnosti i odgovornosti društva prema najranjivijim grupama.
Utvrđeni Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti civilnih žrtava rata u Federaciji BiH, između ostalog, predviđa dopunu liste prava za djecu posebne kategorije civilnih žrtava rata. Izmjenama se preciznije uređuju pitanja državljanstva, prebivališta i boravišta kao uslova za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje statusa i prava po ovom zakonu, kao i pitanja nadležnosti za odlučivanje po podnesenim zahtjevima.
Obrazloženo je da su se tokom primjene zakona pojavile situacije u kojima lica koja ispunjavaju uslove za ostvarivanje statusa posebne kategorije civilnih žrtava rata nisu mogla podnijeti zahtjev jer su u trenutku stradanja bila državljani BiH, ali su se naknadno odrekla državljanstva zbog nemogućnosti da ga zadrže u skladu s propisima države čije su državljanstvo stekla.
Ovaj problem riješen je omogućavanjem tim licima da zahtjev podnesu centru za socijalni rad po sopstvenom izboru.
Nacrt izmjena i dopuna predviđa i otklanjanje nedoumica u vezi s nastavkom korišćenja prava licima kojima je, prema ranijem zakonu, ono prestalo zbog napuštanja BiH na period duži od tri mjeseca ili stupanja u brak ili vanbračnu zajednicu. Takva lica moći će da podnesu zahtjev za nastavak korišćenja prava prema mjestu posljednjeg prebivališta, navodi se u saopštenju.
