Najpoznatija svjetska aktivistkinja za zaštitu životne sredine, čija je borba protiv zagađenja vode ovjekovječena u kultnom holivudskom filmu, ima novu metu. Ovoga puta, Erin Broković kreće u obračun sa masovnom i tajnovitom izgradnjom data centara za vještačku inteligenciju.
LOS ANĐELES – Tri decenije nakon istorijske pobjede nad kompanijom „PG&E“ i najveće odštete u istoriji SAD-a, Erin Broković se vraća na prvu liniju fronta. Slavna aktivistkinja pokrenula je obimnu nacionalnu istragu i platformu za prikupljanje podataka protiv velikih tehnoloških korporacija koje širom Sjedinjenih Američkih Država grade gigantske data centre namijenjene razvoju vještačke inteligencije (AI).
Broković upozorava da se izgradnja ovih kompleksa odvija bez adekvatnog nadzora, u potpunoj tajnosti i uz ignorisanje lokalnih zajednica.
Hiljade prijava građana i tajni ugovori
Nakon što je na svom sajtu uputila javni poziv građanima da prijave nepravilnosti u vezi sa izgradnjom data centara u njihovoj blizini, njen tim je za kratko vrijeme zaprimio više od 8.000 pritužbi iz svih 50 američkih saveznih država.
Prema prikupljenim podacima, građani najčešće ukazuju na sljedeće probleme:
Ugrožavanje vodnih resursa: Prijave u vezi sa vodom čine preko 40% svih pritužbi. Data centri troše milione litara vode dnevno za hlađenje servera, često u područjima pogođenim sušom.
Skok cijena struje: Prekomjerna potrošnja električne energije dovodi do preopterećenja mreže, a troškovi infrastrukture prebacuju se na račune običnih građana.
Pritisak i tajnost: Tehnološke kompanije sklapaju ugovore o povjerljivosti (NDA) sa lokalnim vlastima. Stanovnici često saznaju za gradnju tek kada teška mehanizacija izađe na teren, bez prethodnih javnih rasprava ili studija o uticaju na životnu sredinu.
„Ovo je Hinkli na steroidima“
Objašnjavajući razloge za pokretanje nove inicijative, Broković je istakla da se ne protivi samoj tehnologiji, već načinu na koji se projekti realizuju.
„Suočavamo se sa silama koje imaju sav novac ovog svijeta. Pitanje nije da li nam je infrastruktura potrebna, već da li građani koji tu žive imaju bilo kakvo pravo glasa. Ovo što se danas dešava sa data centrima izgleda kao moj čuveni slučaj u Hinkliju, samo na steroidima“, poručila je Broković.
Ona dodaje da su lokalne zajednice ucijenjene, dok gradska vijeća preglasavaju sopstvene zakone o zoniranju pod pritiskom tužbi tehnoloških giganata teških i po stotinu miliona dolara.
Prvi korak ka masovnim tužbama
Prikupljanje podataka i mapiranje stotina aktivnih, planiranih i operativnih AI data centara predstavlja prvi formalni korak. Iako još uvijek nije zvanično podnijeta kolektivna tužba, pravni stručnjaci procjenjuju da Broković sa svojim timom postavlja temelje za veliku pravnu bitku.
Pritisak javnosti već daje rezultate — više od stotinu opština u SAD-u uvelo je privremeni moratorijum na izgradnju data centara dok se ne procjeni njihov stvarni uticaj na resurse i životnu sredinu.
